“No, i pored činjenice da policija postupa profesionalno i u skladu sa zakonskim ovlašćenjima uz puno poštovanje ljudskih prava i sloboda, dio građana primjenu policijskih ovlašćenja ne prihvata na adekvatan način, pa kao posljedicu toga imamo jedan vid napada na policiju najčešće manifestovanim kroz omalovažavanje vrijeđanje policijskih službenika, ali i krivičnih djela usmjereni na sprečavanje u vršenju službenih radnji, pozivanja na otpor, kao i uništenje i oštećenje tuđe stvari”, kaže Šuškavčević za Dnevne novine.

U prvom kvartalu ove godine registrovana su 98 slučaja napada na policijske službenike, dok je broj napadnutih policajaca 178.

“Rezultat napada je podnošenje 23 krivične i 75 prekršajnih prijava. Evidentan je rast napada na policijske službenike u odnosu na isti period prethodne godine za čak 60 odsto. Napadi na policijske službenike u obavljanju poslova izvršeni su od strane 120 lica od kojih je šest ženskog pola, protiv kojih su u skladu sa zakonom podnijeti krivične prijave ili zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka”, pojasnio je predsjednik Sindikata.

Naveo je da je prilikom preduzimanja mjera i odbijanja napada, lakše povrijeđeno osam službenika policije, dok je na štetu napadača registrovano 13 lakših i jedna teža povreda.

“Prilikom napada pričinjena je materijalna šteta na deset službenih vozila. Najviše napada na policijske službenike izvršeno je prilikom: legitimisanja -19, postupanja po prijavama o narušavanju javnog reda i mira -19, kontrola i regulisanje saobraćaja -17, postupanja po prijavi o nasilju u porodici sedam”, naveo je Šuškavčević.

Tokom 2019. počinjeno je 279 napada na štetu policijskih službenika, od čega je potvrđeno 218 prekršaja, dok je 61 napad okarakterisan kao krivično djelo. Svi registrovani slučajevi su, kako je naveo Šuškavčević, procesuirani kod nadležnih organa.

“Najdrastičniji slučajevi napada na policijskog službenika u prethodnom period su napadi koji su za posljedicu imali smrtni ishod policijskog službenika, među kojima su ubistvo inspektora kriminalističke policije kolege Slavoljuba Šćekića, ubistvo kolege Irfana Kujovića kao i nedavno svirepo ubistvo kolege Miodraga Lekovića”, napominje on.

 U više navrata Sindikat je upozoravao da u postojećim zakonskim propisima ne postoji dovoljan stepen zaštite života policijskog službenika, a što je posljedica ukidanja određenih policijska ovlašćenja.

“Zbog toga smo od nadležnih organa više puta tražili da se uvede viši stepen zaštite života policijskog službenika. Upravo sada pokušavamo da u Predlogu teksta novog zakona o unutrašnjim poslovima uvedemo neke odredbe kojima ćemo dati više prostora za zaštitu policijskih službenika”, kazao je Šuškavčević, navodeći da trenutni podaci govore da je u preko 80 odsto slučajeva napada na službena lica, počinilac kažnjen kaznom ispod zakonskog minimuma.

Te kazne su u većini slučajeva bile novčane ili humanitarni rad, dok su rijetko izrečene kazne zatvora koje su iznosile od 30 do 90 dana.

“ Samo u nekoliko slučajeva lica su kažnjena adekvatnom odgovarajućom kaznom. Kada uzmemo u obzir da tu imamo višestruke povratnike u vršenju krivičnih djela i da su djelo napada na službena lica uradili u sticanju, smatramo da izrečene kazne nisu ni približno odgovarajuće”, naveo je predsjednik Sindikata.

On je istakao da su u Sindikatu nezadovoljni činjenicom da vinovnici napada na policijskog službenika, nakon saslušanja u tužilaštvu, često budu pušteni da se brane sa slobode, čime im se daje mogućnost i prilika da vrše pritisak uticaj na krajnji ishod sudskog postupka.

Svaki događaj i napad na policijske službenike, kaže on, predstavlja napad na najveću vrijednost svakog čovjeka život i neposredno ukazuje koliko je policijski posao težak, odgovoran i opasan.

“Prilikom obavljanja redovnih poslova i zadataka policijski službenici se često susrijeću sa bezbjednosnim problemima, nekada rizičnim po sopstveni život. U nekim trenucima ne postoji vrijeme za pripremu i razmišljanje kako najbolje odbiti napad od sebe ili zaštititi drugog od protivpravnog napada nekog trećeg lica, pazeći da tom prilikom ne prekorače zakonom propisana ovlašćenja. Takve situacije se dešavaju iznenada i one uvijek za posljedicu imaju upotrebu fizičke snage ili sredstava prinude”, pojasnio je Šuškavčević.