"Kruzeri su otkazani, redukovan je broj dolazaka jahti zbog novog režima i plana njihovog prihvata, dopune goriva, ukrcaja i iskrcaja posade, koji je pod uslovima i okolnostima nametnutim pandemijom korona virusa, propisalo NKT i Ministarstvo pomorstva i saobraćaja. Najupošljeniji smo tokom vikenda, kada organizujemo pojačane akcije. Naše službe su spremne da u bilo kom momentu izađu na more i reaguju u roku od deset minuta. Pritom napominjem da je svjetski standard od deset do 15 minuta. Raspolažemo savremenim plovilima, dobro smo opremljeni - u posljednje tri godine smo sa tri plovila stigli do toga da posjedujemo njih šest. Tu sa nabavkom moderne opreme i sredstava, nećemo stati. Članovi naših spasilačkih ekipa i operateri u pomorsko - operativnom centru su prošli sve nivoe obuke", sa zadovoljstvom ističe Lukšić.

Objašnjava da su uzrok nevolja i nesreća na moru u najvećem broju slučajeva neprimjereno i bahato ponašanje mladih ljudi koji upravljaju brzim plovilima, a po neodgovornosti, iako ih je značajno manje nego prošle godine, ne zaostaju ni kupači.

Tragedija

Komentarišući tragediju koja se 11. jula dogodila u opštini Budva, kada je smrtno stradala 31-godišnja Maja Šljivančanin, Lukšić je kazao da je mala „pasara“ dužine četiri metra, koja je nakon nesreće potonula, juče locirana i da će Tužilaštvo vjerovatno naložiti njeno izvlačenje iz mora. Podsjetimo, nesrećna djevojka bila je na barci sa momkom Vladanom Stanišićem, u koju je, upravljajući gliserom udario maloljetni M. S. Gliser je prepolovio barku, djevojka je stradala na licu mjesta, dok je Stanišić povrijeđen.

"Istraga je u toku, mi imamo određena saznanja, a snimak sa sistema za nadzor i kontrolu pomorskog saobraćaja ćemo dostaviti nadležnim organima, kako bi se precizno utvrdilo kojom brzinom se plovilo koje je izzvalo nesreću kretalo, na kojoj poziciji je bilo",kaže Lukšić. Govoreći o danu nesreće, kaže da su plovila UPS-a bila angažovana na moru i Adi Bojani, a iako je Sektor granične policije kontrolisao plovila od Budve do Bara, desila se tragedija.

Lukšić je podsjetio i na zahtjevnu i opasnu akciju spašavanja strane jahte, koja se 4. jula sa četiri člana posade (od kojih dvoje djece) u izuzetno nepovoljnim vremenskim uslovima nalazila na 15 milja od Bara, glisera kome se pokvario motor, jer se nepripremljen i neservisiran poslije zimske pauze otisnuo na more, nekoliko kupača u uvalama...Osvrnuo se i na događaj u februaru, kada je katamaran prilikom dolaska u Bokokotorski zaliv, zatražio pomoć i asistenciju (tzv. „mediko“ intervenciju) koja je podrazumijevala evakuaciju člana posade. Povoljnost u takvim situacijama je što UPS ima ugovor o saradnji sa Domom zdravlja Bar, pa je stranog državljanina, koji je imao srčanih tegoba, ljekarski tim adekvatno medicinski zbrinuo.

"U svakoj situaciji izlazimo u susret sugrađanima i turistima i besplatno (što u drugim zemljama nije slučaj) teglimo plovila do obale", ističe Lukšić.

On podvlači da se prije isplovljenja uvijek mora voditi računa da li vremenski uslovi dozvoljavaju bezbjedan boravak na pučini ili u udaljenim uvalama. Neophodna je i provjera ispravnosti plovila, kao i da li posjeduje neophodnu opremu.Od obale se ne treba udaljavati više od dvije nautičke milje. Iako sve ove preporuke izgledaju kao nešto što se podrazumijeva, da se one u praksi poštuju, neprijatne situacije se ne bi ovako učestalo dešavale, niti bi bilo potrebno angažovati spasilačke ekipe. Pažnju posebno treba da obrate plivači koji su ljubitelji ,,stand up“ daski i kajaka. Lukšić ističe da se plivači ne smiju kretati van bovama ograđenog dijela plaže. Skuteri se mogu voziti na udaljenosti od 150 metara od obale, a ne smiju glisirati na udaljenosti manjoj od 200 metara od obale.

Novine 

Brojne su novine koje će donijeti izmjene i dopune Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe, čiji je predlagač Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, uz podršku lučkih kapetanija, inspekcijskih službi iz Bara i Kotora.

"Prijedlog, koji je trenutno u proceduri, je veoma kvalitetan, a podrazumijeva i implementaciju evropskih direktiva koje Crna Gora mora uvesti u svoje zakonske akte. Rasprava je okončana, pa treba očekivati brzo usvajanje novih akata, čijom će primjenom Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama dobiti veća ovlašćenja i ingerencije. Novim odredbama biće definisano i kretanje i brzina brodova u Bokokotorskom zalivu, a odnosiće se i na Skadarsko jezero, gdje će se takođe, uz poštovanje odredbi Bazelske konvencije, primjenjivati evropski standardi", najavljuje on.

Trenutno, UPS u saradnji sa resornim ministarstvom i Upravom za javne radove realizuje projekat ,,IPA 2017“. On se odnosi na nabavku opreme koja će koristiti za sprečavanje zagađenja mora sa plovnih objekata na otvorenom moru.

"Nakon završetka naftnih istraživanja, očekujemo prva bušenja za eksploataciju nafte i nadamo se da će UPS potrebnu opremu nabaviti u prvom kvartalu naredne godine. Očekujemo da ćemo, osim toga, dobiti i plovna sredstva za inspekciju sigurnosti plovidbe u Baru i Kotoru, ali i specijalizovana vozila za traganje i spašavanje koja se mogu koristiti u razne svrhe", nada se Lukšić.

Modernizacija

Krajem godine, kako navodi, očekuju i implementaciju druge faze VTMIS sistema koja se odnosi na Bokokotorski zaliv, a podrazumijeva postavljanje senzora, automatske identifikacije, radio- uređaja, kamera. Skadarsko jezero biće pokriveno radarskom vezom i senzorima, a u planu je i postavljanje svetionika na samom ulazu na Adu Bojanu. Lukšić podsjeća da UPS, uz podršku Ministarstva nauke, već godinu učestvuje i u nekoliko značajnih naučno - istraživačkih projekata, a na tome se, kako naglašava, neće zaustaviti.

"Prvi je ,,COMPASS 2020“ - projekat započet 1. maja 2019. godine, pod čijim okriljem se sprovode revolucionarne promjene u nadzoru pomorskog saobraćaja u Evropi, vezano za upotrebu bespilotnih letjelica i plovila. Čast nam je što sarađujemo sa konzorcijumom veoma „jakih“ kompanija, poput ,,TEKEVER ASDS“ i ,,EDISOFT“ iz Portugala, ,,ISD“ iz Grčke, kao i velikim industrijskim koncernima - ,,NAVAL Groupe“ i ,,ECA Robotics“ iz Francuske, ,,AIRBUS D&S“ iz Njemačke... Mi smo dali značajan doprinos u dijelu propagande i promocije projekta. Njegova finalizacija je zbog korona virusa prolongirana za prvi kvartal naredne godine, kada se očekuje demonstracija projekta na NATO vježbi u Lisabonu, kojoj će prisustvovati i predstavnici našeg tima. Hrvatska već koristi bespilotne letjelice, koje su dragocjena pomoć prilikom traganja i spašavanja na moru, ali i u slučajevima nelegalnih migracija, transfera narkotika. Važan projekat je i ,,ANDROMEDA“, koji se odnosi na kreiranje poboljšanog zajedničkog okruženja za razmjenu informacija za sisteme granične kontrole, komande i koordinacije kojima raspolaže svih 19 partnerskih institucija", objašnjava Lukšić.