Obje se slažu i da će predložena mjera provjere znanja u učionicama, omogućiti izvjestan kontinuitet u radu učenika, ali ističu da će tek vrijeme pokazati da li će sve ponuđeno, biti i dovoljno.

“Prosvjetni radnik ima dovoljno iskustva i svijesti o tome kakvu ulogu ima u obrazovanju naše djece. Ne sumnjam u to da će svaki nastavnik izvuću suštinu iz nastavnog predmeta i predočiti je učenicima u pola sata. Ali da li je to dovoljno? Svakako će biti neophodno potpomagati se onlajn nastavom, a ne smijemo zanemariti da se naša učenička populacija nalazi van školskih klupa sedam mjeseci, da ne znamo kakav je uticaj na njih ostavila onlajn nastava iz prethodnog perioda, na njihove radne navike, stečena znanja, socijalizaciju i slično. Time će se baviti pedagozi, psiholozi i sociolozi, ali javnost mora znati sa čim se suočava prosvjetni radnik i koji nivo odgovornosti preuzima na svoja pleća”, ističe Adžić.

Stres

Neosporno je, kaže ona, da je rješenje da se ocjenjivanje odvija u školi dobro, ali ostavlja rezervu koliko će takav sistem, koji će najvećim dijelom ili u potpunosti značiti testovnu provjeru znanja, biti stresan za učenike.

“S jedne strane, predložena mjera provjere znanje u učionicama može pomoći da učenici rade kontinuirano, da budu odgovorniji. Mi ćemo, pretpostavljam, raditi testove, jer je očekivano da ih za taj određeni termin ne možemo usmeno ispitati, već će biti kroz testove. Pitanje je i koliko će to djeci biti stresno jer nijesu naučila na taj sistem rada. Vidjećemo kakve će to rezultate dati”, kazala je Adžić.

Poseban ispit za onlajn nastavu koju će pohađati učenici drugih, trećih i četvrtih razreda srednjih škola, biće smatra Adžić, to što će se u nastupajućoj školskoj godini u ne malom broju slučajeva nastavnici i đaci upoznavati prvi put, što nije bio slučaj kada su u martu zatvorene škole, budući da su iza nastavnika i đaka bila već odrađena gotovo tri cjelokupna klasifikaciona perioda.

Školske klupe

Ipak suprotno srednjim školama, koje će dominanatno biti usmjerene na onlajn nastavu, u osnovnim školama veći broj razreda će gradivo pratiti iz školskih klupa.

Kako ističe učiteljica Zuković “30 minuta nije veliki period kada se može održati kompletan čas, ali je bitno da smo mi kao učitelji kreatori tog vremena”.

“Sada se moramo “upregnuti” maksimalno i dati sve od sebe da se izvuče srž iz gradiva koje tog dana treba da se prezentuje djeci. Takođe izazov će biti i da se kroz te časove protkaju i vještine, muzičko, likovno, fizičko, budući da tih časova kao izdvojenih neće biti dovoljno u okviru sedmičnog rasporeda”, kazala je naša ona, pojašnjavajući da će za časove vještina biti ostavljen po jedan, tzv. “klizni” čas u toku nedjelje.

Nakon prvog časa, koji će, kako ističe Zuković, značiti i upoznavanje osnovaca sa pravilima ponašanja u učionici i školi koja traže novonastale okolnosti i propisane mjere, planirano je i da se izvjestan broj časova posveti gradivu koje je kroz onlajn nastavu rađeno tokom prethodne školske godine.

Na pitanje ima li dovoljno prostora da se uključi i obnavljanje, a uzimajući u obzir da školska godina već kasni mjesec, ona pojašnjava da su kroz raspored sve osmislili, te da će se izvjestan broj radnih dana dobiti kroz izmijenjeni školski kalendar, ali i planirane radne subote.

“Školski kalendar je tako napravljen da prvi klasifikacioni period traje od 1. oktobra do 20. novembra, drugi od 2. novembra do 31. decembra, pa je onda od prvog januara do 17. zimski raspust. Slijedi treći klasifikacioni period, odnosno drugo polugođe, koji počinje 18. januara do 31. marta i četvrti od prvog aprila do 18. juna. Iz ovoga se vidi da je jedna sedmica već uzeta od zimskog raspusta, onda između prvog i drugog klasifikacionog perioda i trećeg i četvrtog mi smo uvijek imali neki mali kratki odmor, od neka dva, tri dana povezana sa vikendom, toga nema i u obavezi smo da se u prvom polugodištu odrade dvije subote, a u drugom će tri subote biti radne. To će se na taj način nadomjestiti i gradivo neće biti izgubljeno”,  objašnjava Zuković.

Korak ispred u odnosu na situaciju sa kojom su se škole suočile u martu, kada ih je, kako kaže Zuković, situacija sve zatekla nespremne, biće, to što će onlajn predavanja ovoga puta biti usklađena sa redovnom nastavom.

“Nastavne jedinice u okviru onlajn i redovne nastave se poklapaju. To nije bio slučaj u martu, jer nijesmo znali da će biti ovakva situacija i svako je radio po svojim planovima. Ove godine sve škole rade po istom planu, drže se časovi na TV i djeca bilo da idu u jutarnju ili popodnevnu smjenu moći će da u kontra smjeni kad nijesu u školi prate kroz onlajn model ukoliko nešto nijesu postigli kroz redovnu nastavu”,navodi učiteljica.

Više smjena

U Oktoihu je, kako kaže, dogovoren višesmjenski rad, a odjeljenja će biti podijeljena u dvije grupe od po 15 učenika, u skladu sa zahtjevima struke. Kako precizira, učenici od prvog do četvrtog razreda ići će u jutarnju smjenu, dok je popodnevna smjena predviđena za pete i šeste razrede.

“Prvi i drugi razredi rade u dvije grupe, jedna grupa od 7.30 a završiće u 9.10, onda se pravi pauza pola sata kako bi se učionice prozračile i dezinfikovale radi druge grupe koja dolazi u intervalu od 9.45 do 11.25. Bilo je razgovora sa roditeljima, njihov prijedlog bio je da se grupe mijenjaju na 15 dana ili mjesečno promijene grupe. Onda treći razredi jedna grupa počinje od 12 h a završava u 13.40, a druga počinje u 14.10 završava u 15.50 sati. Četvrti razred, s obzirom na to da imaju po četiri časa, ići će od 7.30 do 9.45 sati, i od 10.15 do 12.30. Popodnevna smjena je predviđena za pete i šeste razrede, imaju svoje termine prva grupa od 13 do 15.15 i od 15.45 do 18 h”, precizira ona.

Zuković ističe i da je u novonastalim okolnostima od presudnog značaja kvalitetna i otvorena saradnja sa roditeljima, dodatno kako kaže, jer je onlajn rad u martu pokazao da nemaju sve porodice potrebna tehnička sredstva kako bi djeca valjano pratila nastavu, te takođe ima i djece koja rade po IROP-u (individualnom obrazovnom razvojnom programu) i koju je potrebno ispratiti i motivisati.

“Konstantno smo u kontaktu sa roditeljima. Ova priča nije samo između nas kao nastavnika, već je ključna saradnja sa roditeljima. Sa svakim dogovorom unutar škole i oni su upoznati”, kaže ona.

Ocjene

U dijelu ocjenjivanja osnovaca, smatra ona, ne smije biti propusta u smislu kvaliteta znanja koje će učenici biti u obavezi da pokažu, tim prije, što se “radi o osnovama neophodnima za bilo kakav dalji napredak”. Ipak, sama dinamika donijeće neke izmjene, pa će vjerovatno, dodaje, biti redukovan broj zadataka, odnosno traženog koje će biti prilagođavano novom trajanju časa od pola sata. Očekuje i da će biti puno manje tzv. blic testova, odnosno brzih provjera znanja, za što im je u regularnim uslovima upravo bilo dovoljno tih nedostajućih 15 minuta ili čak pet do deset.

“Učenici koji ozbiljno budu učili i shvatili ovakav vid nastave bez obzira što je to skraćeno i bez obzira što uslovi nijesu kao što smo navikli – ali kvalitet nastave se mora održati, mora biti u prvom planu. Taj temeljni dio djeca moraju usvojiti. Takođe, učenici će imati sve uobičajene školske obaveze, domaće i slično”, objasnila je Zuković.

Pripremiti djecu za obaveze

Dug vremenski period koji su djeca provela van školskih klupa, a koji je, smatra učiteljica Snježana Zuković oblikovao sada neke njihove nove radne navike, odnosno priličnu relaksiranost, veliki je izazov sa kojim će se prosvjetni radnici tek suočiti. Otuda, sugeriše roditeljima da je već sad pravo vrijeme, ako ne posljednji trenutak da djecu polako privikavaju na nov režim koji će ih dočekati u školama, ali i da izvjesno vrijeme posvete obnavljanju gradiva iz prethodne školske godine.

“Biće dodatno teže da se vrate na redovan način i učenja i rada škole. Ali mi stalno sugerišemo roditeljima da se iskoristi još ovih 20 dana što je ostalo do početka školske godine da se djeca ne prepuste samo odmoru, nego da se prilagode i ranijem buđenju i nekim obavezama, da obnove gradivo. Veliki je izazov pred nama”,  napominje Zuković.

Odmor u učionici, neće biti užine u školi

Navodeći da će prvi čas u osnovnim školama biti posvećen upoznavanju učenika sa obavezama usklađenim sa zdravstvenim mjerama učiteljica Snježana Zuković ističe da je predviđeno da školski odmor djeca provedu u učionicama, te da neće biti dozvoljen ni doručak, ni užina u školi kako bi se smanjio rizik od prenošenja zaraze prljavim rukama. Takođe, dodaje, učenici će biti u obavezi da sa sobom imaju flašu vode, a novina je i da će đaci do toaleta ići u pratnji učitelja ili osoblja škole.

“Dogovor sa savjetom roditelja je da se djeca dovode do kapije, a onda ih preuzimaju dežurni nastavnici. Djecu ćemo uputiti na poštovanje fizičke distance. Učenike nižeg uzrasta vjerovatno će pratiti učiteljice a starije osoblje”, kazala je Zuković, dodajući da će kao što je poznato učenici biti u obavezi da nose maske, a učiteljice i maske i vizir, i to najprije u situacijama kada su u neposrednom kontaktu sa prvacima (pokazivanje u svesci i slično).

Najveći teret za profesore u predmetnoj nastavi

Predviđeni smjenski rad, obaveza da se sa učenicima komunicira putem školskih platformi, ali i onlajn nastava su, smatraju naše sagovornice, veliko opterećenje za prosvjetne radnike, od kojih će se, ističu tražiti maksimum. Zuković skreće pažnju da će posebno biti opterećeni predmetni nastavnici koji imaju obaveze i u šestom razredu, dok Adžić još nije detaljno upoznata sa rasporedom, ali kaže da u kolektivu imaju obećanje direktorice da će raspored biti tako organizovan da neće prelaziti broj propisanh radnih sati u jednoj nedjelji.

“Veliko je opterećenje. Za nas učitelje to i manje jer mi imamo te naše grupe, ali smo u istoj smjeni. Ali šesti razred, gdje su predmetni nastavnici i gdje je predviđena predmetna nastava biće izazov. Ti nastavnici recimo sa sedmim, osmim i devetim razredima imaju ujutro onlajn, a moraju u šesti razred doći u školu u dvije grupe da predaju časove koje tog dana imaju po rasporedu. Što se nastavnika tiče biće ovo veliki zalogaj”, kaže Zuković.

Odjeljenja će se dijeliti na pola, pa je i tu nedoumica…

“Da li ja moram da radim dupli posao, ili ću da snimam taj čas jednoj grupi pa drugoj grupi da šaljem ili već kako? Vidjećemo kako će se to odvijati. Mi imamo neki raspored časova i naša direktorica je rekla da će nas ona zaštiti da ne moramo da radimo duple poslove. Mi sada čekamo taj odgovor škole”, navela je Adžić.

Direktorica podgoričke Gimnazije Zoja Bojanić Lalović kazala je da će ova škola organizovati nastavu i sedmični raspored tako da će se voditi računa o satnici profesora – tako da satnica ne bude veća od one koja je predviđena u redovnim uslovima.

“To ćemo raditi korigujući na izvjestan način i broj časova sedmično, a ostavićemo prostora nastavnicima da koriste platforme i na taj način se organizuju kako treba. Dakle – podijelićemo učenike u skladu sa preporukama, nastavnici će sa obje grupe raditi, ali ćemo voditi računa o opterećenosti nastavnika da ona ne pređe onaj broj sati koji je u regularnim uslovima nedjeljno planiran. Pretočićemo to u sate da bi štitili i interes učenika i interes nastavnika”, istakla je Bojanić Lalović.

Ova škola, kako je navela radiće u dvije smjene, A i B, a 600 prvaka, ulaziće na tri ulaza i biće raspoređeni u 40 učionica.

Suočavanje sa ozbiljnim problemom

Profesorica Gimnazije Slobodan Škerović Ivona Adžić navodi da je zbunjena”kontradiktornošću donesenih odluka: igraonice i kafići rade, organizuju se svadbe i slično, a sankcioniše se rad škola”“. U Podgorici, kako kaže, imamo škole sa najvećim brojem učenika, ali “u ostatku Crne Gore imate škole koje rade u jednoj smjeni s malim brojem učenika, u kojima je nastavu pod ovakvim uslovima lako organizovati”. Takva je kaže, Gimnazija na Cetinju, u Golubovcima, u Danilovgradu, ali i veliki broj seoskih škola.

“Zašto takve škole da budu taoci ostalih… Ovim se trebalo pozabaviti mnogo ranije, napraviti određena skala broja učenika po kojoj bi određenim školama bio dozvoljen rad u skladu s njihovim mogućnostima. Ovoga trenutka, osim korone koja je prijetnja našem zdravlju, naše društvo se suočava sa još jednom prijetnjom, a to je ozbiljno narušavanje obrazovnih i socijalnih potreba cijelih generacija”, smatra Adžić.