Prema tužbi CKB banka narušava kolektivne interese i prava potrošača (postojećih i potencijalnih klijenata) jer im naknadu za prijevremenu otplatu kredita uvjek naplaćuje u maksimalnom iznosu od 1 odsto, odnosno 0,5 odsto, što je u suprotnosti sa članom 23. st. 2 Zakona o zaštiti potrošača koji propisuje da ta naknada mora biti pravedna i objektivna i mora biti jednaka opravdanim troškovima koje ova banka ima u vezi sa prijevremenom otplatom kredita.

Osporavajući kolektivnu tužbu CEZAP-a, tužena CKB banka je preko svog punomoćnika, advokata Gorana Velimirovića, dostavila Odgovor na tužbu u kojem navodi da je tužbeni zahtjev u cjelosti neosnovan jer su uslovi za kreditiranje fizičkih lica propisani u skladu sa pozitivno-pravnim propisima, pa i u dijelu koji se odnosi na prijevremenu otplatu kredita.

"Tužena strana je svoj Odgovor na tužbu, u načelu, bazirala na dvije stvari: (1) da troškove naknade nije moguće predvidjeti jer se ne zna da li će taj potrošač prijevremeno otplatiti kredit, ako hoće da li će isti otplatiti u cjelosti ili djelimično, te kada će to učiniti, i (2) da bi određivanjem naknade bez obzira na visinu kredita bio čak povrijeđen interes potrošača koji su se opredijelili za manji iznos kredita, jer zašto bi oni plaćali isti iznos naknade kao i potrošači koji su se zadužili u većem iznosu", navodi se.

U svom Izjašnjenju na Odgovor na tužbu, CEZAP je u cjelosti prigovorio navodima tužene strane, i postavlja logično pitanje: Kako naknada može biti pravedna, objektivna i jednaka opravdanim troškovima banke vezanim za prijevremenu otplatu, ako je tužena (CKB banka) uvijek određuje u maksimalnim iznosima, koje je Zakon propisao upravo da bi zaštititio potrošače od naplate neobjektivnih i neopravdanih troškova? Ovo je pitanje naročito opravdano ako se, naglašavaju, zna da navedena naknada obuhvata troškove koji se odnose na administrativne radnje tužene u vezi s prijevremenim zatvaranjem cijelog kredita ili dijela kredita, što znači da obim, odnosno visina stvarnih troškova nikako ne zavisi ni od iznosa kredita koji se prijevremeno otplaćuje, niti od trenutka prijevremne otplate. 

Takvim činjenjem, po mišljenju zastupnika CEZAP-a, tužena spovodi dvije nezakonite radnje: (1) u značajnoj mjeri narušava ekonomske interese potrošača, koji očekuju da im prijevremena otplata omogući smanjenje ukupnih troškova kredita, i (2) istovremeno pokušava da nadoknadi bar dio neostvarenih kamata tj. izmakle dobiti koju bi ostvarila da je ugovor o kreditu ispunjen u vremenskom periodu kako je bilo inicijalno ugovoreno.

"Zbog ovakvog načina određivanja visine naknade, dolazi se do toga da svaki potrošač naknadu plaća u različitoj visini, iako je administrativni posao koji banka mora obaviti u pogledu prijevremene otplate kredita jednak u pogledu svakog kredita, bez obzira na to kolika je vrijednost iznosa koji se prijevremeno otplaćuje (500 eura, 1.000,00 eura ili 2.000,00 eura). Neminovno je da navedena povreda tangira široki broj potrošača (postojeće i sve buduće klijente CKB banke). Takođe, pojedinačna šteta na račun kršenja prava (protivpravna naplata naknade uvjek u maksimalnom iznosu) je niska, pa zato nije realno očekivanje, da bi pojedini potrošači za zaštitu svojih prava pokrenuli individualne parnice. Upravo zbog te okolnosti – nerealnost ostvarivanja prava potrošača u individualnim parnicama – intenzivira se narušavanje kolektivnih interesa potrošača (a i ukupna protivpravna dobit CKB), te je zbog odbrane tih interesa CEZAP i podnio ovu kolektivnu tužbu", zaključuju iz CEZAP-a.