Navodi da u društvima odgovornih političkih elita, obrazovanje predstavlja jednu od okosnica razvoja.

"U tom kontekstu, posebna pažnja se posvećuje visokom obrazovanju, studentima i razvoju kritičkog mišljenja koje podstiče kvalitetne društvene promjene. Na žalost, studenti u Crnoj Gori nisu prepoznati kao važna grupacija i njihove potrebe su marginalizovane što utiče i na njihovu rastuću želju da napuste Crnu Goru", kazala je Vujović.

Dodaje da istraživanja ukazuju da je polovina mladih ljudi nezadovoljna kvalitetom obrazovanja, a među ključne nedostatke ističu i neusklađenost obrazovanja sa tržištem rada, tj. nedostatak prakse koja bi studente osposobila za budući rad.

"Program stručnog ospobljavanja je dobar idejni koncept, ali je u mnogim aspektima ostao neizveden i nije uticao na suštinske pomake u ovoj oblasti. Naime, ovaj program nije razvio mehanizme monitoringa i kontrole koji bi pokazali kako se efektivno primjenjuje i koliko pomaže visokoškolcima da steknu radno iskustvo koje im dalje obezbjeđuje posao", ističe Vujović i dodaje da nizak kvalitet obrazovanja i nemogućnost razvijanja neophodnih vještina i kompetencija za zapošljavanje i konkurentnost u struci rezultira povećanjem nezapošljenosti i smanjenjem šansi da se mladi integrišu u društvo, što potvđuje i podatak da je krajem oktobra na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore registrovano 7640 nezapošljenih visokoškolaca.

Činjenica da samo 19,35% od onih koje završe osnovne ili specijalističke studije ima posao za stalno čini perspektivu studenata nesigurnom i kako Vujović pojašnjava tjera ih da rade poslove iz okvira niže stručne spreme. Zanemarena su i ekonomska prava studenata.

"Nalazi CGO-a iz studije o mladima pokazuju da 71,8% mladih živi kod roditelja, što prolongira njihovu tranziciju u odraslo doba. Zanemarivanje studenata već ima svoj izraz u manjku adekvatnih ljudskih resursa u privatnom i javnom sektoru. Univerzitet Crne Gore, koji godinama dobija sve više sredstava iz Budžeta, ne opravdava ta ulaganja poreskih obveznika svojim lošim rangiranjem na relevantnim međunarodnim listama", izričita je Vujović.

Dodaje da brine i tvrdokornost UCG u netransparentnosti, osobito kad je riječ o finansijskom poslovanju, kao i slučajevi neakademskog ponašanja među zapošljenima koji dodatno urušavaju ugled ove institucije i daju loš primjer studentima.

Studije su naglašava dominantno zasnovane na teorijskoj nastavi i repeticiji bez prostora za diskusiju, a neformalni vidovi obrazovanja se ne cijene.

"Vidljiv je i pad entuzijazma među značajnim dijelom akademskog osoblja što se odražava na njihovu (ne)posvećenost studentima. Zajedničko i državnim i privatnim fakultetima jeste što ne prepoznaju značaj strateškog planiranja i inovativnosti, a i definisane strateške ciljeve uglavnom formalistički ispunjavanju uz prebacivanje odgovornosti na studente kada izostaju rezultati", kazala je Vujović.

Posebno ih zabrinjava i što se glas studenata, kao grupacije koja mora jasno da artikuliše svoje probleme i stavove, još uvijek ne čuje.

"Nizak nivo povjerenja u institucije uz rasprostranjenost uvjerenja o sistemskoj korupciji obeshrabruje studente da se bore za svoja prava i čini ih apatičnim i pasivnim. Studentski protesti incidentni su u crnogorskom ambijentu iako za to ima razloga, a upravo su takvi protesti bili katalizator demokratskih promjena u brojnim tranzicionim zemljama", poručila je Vujović.

Međunarodni dan studenata simbol je borbe za demokratsko društvo i i bolje obrazovanje. To je prilika da se naglasi i odgovornost studenata i njihove akcije za unaprjeđenje sopstvene pozicije u crnogorskom društvu i stoga ih pozivamo ih da budu glasniji u borbi za svoja prava jer je to jedini način da se šira zajednica zainteresuje za njihovu perspektivu, a obrazovni sistem reformiše tako da konačno odgovara njihovim potrebama.