Uskoro će, najavljuje, uvesti još dva nova e-servisa, ali i nastaviti sa daljom digitalnom transformacijom koja podrazumjeva, između ostalog, dalji razvoj platforme eZdravlje i prevođenje medicinske dokumentacije iz papirnog u elektronski oblik.

Govoreći o planovima Fonda za 2021. godinu, Čirgić se mora imati u vidu dalja neizvjesnost u pogledu dužine trajanja epidemiološke situacije.

"Tako da će sve aktivnosti Fonda, prevashodno biti usmjerene na podršku zdravstvenom sistemu, u cilju njegovog nesmetanog funkcionisanja i u funkciji zadovoljenja potreba osiguranika u ostvarivanju zdravstvene zaštite i drugih prava iz zdravstvenog osiguranja. Pored toga, planiramo dalji razvoj i unapređenje IISZ i nastavak razvoja digitalne transformacije. Planovi za 2021. u dijelu digitalizacije odnose se na dalji razvoj platforme eZdravlje. Već je u toku prilagođavanje elektronskog servisa za ustanove koji Fond obezbjeđuje Ministarstvu zdravlja za potrebe vođenja evidencija o kapacitetima ustanova vezano za COVID-19., naravno na postojećoj platformi eZdravlje. Početkom godine planiramo izradu još jednog, desetog servisa za građane", rekao je on u intervjuu za Dnevne novine.

Uvođenje digitalnih tehnologija u zdravstveni sistem, kaže on, ima veliki značaj za unapređenje efikasnosti u njegovom funkcionisanju.

"Jedna od tih prednosti jeste i dostupnost zdravstvenih servisa, što je Fond prepoznao i putem aplikacije ezdravlje servisa za građane, omogućio svojim osiguranicima dostupnost primarne zdravstvene zaštite bez neposrednih kontakata, što je bilo od velikog značaja u vrijeme epidemije koronavirusom. COVID pandemija sve nas je iznenadila. Brzu i adekvatnu reakciju izveli smo zahvaljujući dobro organizovanom i uređenom IISZ sa kojim Fond rukovodi već dvije decenije. Planski razvoj, koncept i struktura sistema omogućili su nam da u vremenu krize reagujemo brzo i budemo izuzetno efikasni. Platforma eZdravlje, oslanja se na kompletni IISZ, na 13 međusobno povezanih i apsolutno integrisanih informacionih sistema, odakle se crpe informacije i obezbjeđuju procesi za funkcionisanje devet elektronskih servisa", rekao je Čirgić.

Nesumnjivo je, kaže, da je zdravstveni sistem bio izložen pritisku zbog epidemiološke situacije.

"Međutim i pored pritisaka, možemo reći da je zdravstveni sistem odgovorio na zadovoljavajući način na sve izazove koje je ova situacija nametnula, u okviru kapaciteta i resursa kojima raspolaže. Što se tiče finansiranja zdravstvenih ustanova, nije bilo većih problema u pogledu snabdjevenosti ljekovima i potrošnim medicinskim materijalom, zaštitnom medicinskom opremom i drugim robama neophodnim za obavljanje zdravstvene djelatnosti i pružanje zdravstvene zaštite pacijentima. Od početka epidemije, Vlada i Ministarstvo finasnija su za potrebe zdravstvenog sistema, u kontinuitetu, više puta obezbjeđivali dodatna sredstva, kroz budžet Fonda ili direktnim uplatama na račune javnih zdravstvenih ustanova", kaže Čirgić.

Ukupno od početka godine u okviru budžeta Fonda obezbijeđena su dodatna sredstva za zdravstveni sistem u ukupnom iznosu od 23,30 miliona eura, od čega kroz rebalans budžeta Fonda oko osam miliona eura, za ljekove i nabavku zaštitne medicinske opreme i troškove transporta, a na osnovu zaključaka Vlade obezbijeđena su dodatna sredstva u budžetu Fonda u ukupnom iznosu od 15,3 miliona eura.