„Kao da smo opet u Hladnog ratu, na Balkanu se na pandemiju od početka gleda na geopolitičko pitanje“, tako počinje svoju analizu u Der Standardu Adelhajd Velfl.
Je li Sputnjik V dovoljno ispitan?
“Prozapadno orijentisane zemlje tražile su pomoć od Brisela i time što su odbijale potrepštine iz Kine ili Rusije, htjele su pokazati lojalnost. Ideološki front trenutno se pruža između Fajzera i AstraZeneke s jedne strane i Sputnjika V i Sinofarma s druge“, navodi on.
Velfl dalje navodi da Srbija i “dominantno proruski dIo Bosne Republika Srpska” istovremeno i uzimaju vakcine s obje strane, kao što se upuštaju i u političku propagandu Moskve i Pekinga. Der Standard primjećuje da se Ivica Dačić javno vakcinisao Sputnjikom V i da je pritom izjavio:
“Kao što čvrsto vjerujem da je Zemlja okrugla, tako vjerujem i da je ova vakcina dobra i da je svako treba primiti. Htoo sam dobiti baš rusku vakcinu, jer vjerujem u rusku medicinu“.
Drugdje na Balkanu na stvari se gleda drugačije, primjećuje Velfl i navodi kao primjer predsjednika vlade Albanije Edija Ramu koji je rekao da on nema predrasuda u pogledu ruskih i kineskih vakcina:
“Ali je naše rješenje ipak potražiti vakcine na zapadnoj, a ne na istočnoj strani“.
Tu se dolazi do loma, primjećuje Velfl, u trenutku kad je Austrija istakla da bi htjela posegnuti za Sputnjikom V.
Govorilo se i o namjeri da se u farmaceutskim pogonima u Austriji proizvodi ta vakcina, a to se na jugozapadu Europe shvatilo onako kako su se vakcine sve vrijeme i doživljavale – geopolitički.
Šta kaže Hrvatska?
“Mediji u Hrvatskoj ukazuju na to da Beč odstupa od zajedničke strategije vakcinisanja na nivou EU”, piše Der Standard.
“Hrvatska agencija za ljekove”, misli se na Halmed, “istakla je da je Mađarska prva članica EU koja je odustala od zajedničke strategije i vakcinisala Sputnjikom V, izdavši pritom samo hitno odobrenje. (Halmed) je istakao da se u načelu ne mogu preskakati propisane procedure i da su inače neophodne temeljnije analize veće količine podataka“.
Dalje se agencija iz Hrvatske citira i u tome da je za dozvolu vakcine u Hrvatskoj, kao i u drugim članicama EU, neophodno odobrenje središnje agencije EU, odnosno EMA.
Stanje u BIH posebno teško
Stanje u Bosni i Hercegovini Der Standard u nastavku opisuje kao posebno teško. Onaj dio BiH koji se odnosi na Federaciju, bio je prisiljen, nakon što je računao na vakcine sa Zapada i nije naručivao Sputnjik V, na kraju naprosto uzeti bilo šta, odakle god, jer je epidemiološko stanje postalo krajnje ozbiljno.
Raspoloženje u BiH Der Standard ilustruje tamošnjim medijskim komentarima, povodom namjere Austrije da naručuje i Sputnjik V, da se i EMA pri odobravanju vakcina “vodila zdravstvenim, a ne geopolitičkim argumentima”.
Odluka Austrije ostavila je traga i u Srbiji, pa Der Standard citira Kurir koji se „cinično zapitao: ‘A šta će na to reći Brisel?'“.
Tu nije kraj priče o vakcinaškim zdravstvenim odnosno geopolitičkim kontroverzama. U Bugarskoj se do sada barem jednom dozom vakcinisalo tek sedam odsto stanovništva, pa je ponuda iz EU dodatnih 1,2 miliona doza dočekana radosno. Vlada u Sofiji se, međutim, kritikuje zato što od početka nije posegla za svim mogućnostima nabavke vakcina.
Vlada se, pak, nalazi između čekića i nakovnja; s jedne strane čeka na dopuštenje EMA Sputnjika V, a s druge opozicija, navodi se kao “proruska”, traži da se odmah krene s nabavkom ruske vakcine.
U kraćem pregledu preostalih zemalja, navodi se da su mahom odustale od čvrstog pristupa čekanja na program SZO Covax i čekanje na pomoć iz Brisela, odnosno da se u Sjevernoj Makedoniji i u Crnoj Gori koristi i vakcina iz Rusije. U Rumuniji se, pak, vakcine iz Rusije i Kine apsolutno ne uzimaju u obzir, iz političkih i istorijskih razloga.
“Premijer Florin Citu to je eksplicitno isključio”, navodi Velfl.
Komentari