“Kada se govori o otvaranju ili renoviranju određenih objekata, često se, u tome, propusti odgovor na pitanje – šta to, životno, znači za građane. Otvaranje renoviranog CKLD, koja je, u šta će se uvjeriti svako ko u nju kroči, na svjetskom nivou, znači da će hitni pacijenti za manje od sat da dobiju sve analize koje su zatražene, što je posebno važno kod hospitalizovanih pacijenta, posebno pacijenta u UC gdje je brz i pouzdan nalaz nekad i životno važan“, navela je ministarka zdravlja.

S druge strane, ambulantni pacijenti dobijaju proširenu paletu laboratorijskih pretraga.

“Kao ljekar, znam da je pacijentima nužan npr. S100, odnosno tumor marker. Ili kalprotektin. Od sad će ih imati u KCCG i više neće morati da troše novac kod privatnika“, kazala je dr Borovinić Bojović.

Ona je podsjetila da je renoviranje i implementacija projekta počela u novembru prošle godine, u jeku pandemije.

“Ništa je nije zaustavilo. Zahvaljujući požrtvovanom radu dr Nevene Terzić Stanić i kolektiva CKLD, doveli smo posao do kraja i to u najteže vrijeme. Opterećenje je bilo veliko jer je trebalo održati kontinuitet rada i istovremeno pružiti zdravstvene usluge svim građanima uz dodatni, poseban vid organizacije procesa rada koji se odnosio na pacijente koji su oboljeli od koronavirusa“, kazala je ona.

Ministarka zdravlja naglasila je da ni svjetska pandemija nije omela menadžment da, paralelno sa redovnim radom, ne posustane ni na širem polju.

“Već sada možemo da najavimo da će i Klinički centar ubrzo da dobije i PCR laboratoriju čime će, kao i do sada, ova ustanova da ostane noseći stub kompletnog crnogorskog zdravstvenog sistema“, zaključila je ona.

Laboratorija vrijedna tri i po miliona dobijena za inicijalinih pet hiljada

Direktorica KCCG, dr Ljiljana Radulović objasnila je da laboratoriju koja, sa renoviranjem i doniranom opremom vrijedi tri i po miliona eura, inicijalno dobijena investicijom od pet hiljada eura.

“Ovo smo postigli tako što ćemo naredne četiri godine kupovati reagense, koji nam inače trebaju, od ovlašćenih zastupnika“, objasnila je dr Radulović.

Dodatna vrijednost je oprema koja nije bila predviđena predviđena tenderskom dokumentacijom.

“To su hladna soba, server soba, veći bolnički prijem, rekuperacija vazduha – ušteda u ljetnjim mjesecima smanjena potreba za klimatizacijom, potpuno nov razvod struje, nova eloksirana bravarija, specijalna medicinska rasvjeta, nove rampe za invalide i slično“, kazala je ona.

Osim toga, renovirani CKLD uštedjeće novac.

“Otvaranjem renoviranog CKLD, smanjićemo troškove usljed smanjenja broja epruveta koje će se koristiti za hitne uzorke i za uzorkovanje kod testova opterećenja, sa tendencijom daljeg smanjenja kada se pređe u cjelosti na jednu epruvetu za biohemiju i imunohemiju. Biće smanjeni troškovi kontrolnog materijala, kalibratora, smanjiće se računi za struju, vodu, medicinski i komunalni otpad…“, navela je direktorica KCCG.

Za manje novca – više usluga, novac više ne ide privatnicima

Direktorica CKLD, dr Nevena Terzić Stanić objasnila je da CKLD podrazumijeva najsavremeniji koncept organizacije procesa rada laboratorije.

“Poboljšava se kvalitet organizacije procesa rada, kvalitet pružanja usluge i validnosti i tačnosti konačnih rezultata nalaza, isključivanjem uticaja ljudskog faktora u radu sa uzorcima smanjuje mogućnost pravljenja greške, skraćuje se vrijeme dostupnosti rezultata analiza i redukuju se troškovi potrošnje. Dakle, za manje novca – dobićemo više i kvalitetnijih usluga“, navela je ona i objasnila koje su sve novine:

• Implementirana je metodologija određivanja glikoliziranog hemoglobina HPLC metodom, koja predstavlja zlatni klinički standard u određivanju HbA1c-a. Glikolizirani hemoglobin je danas jako bitan u praćenju, otkrivanju i dijagnostici dijabetesa.
• Uvodi se i tromboelestrometrija, koja je korisna u brzoj diferencijalnoj dijagnostici uzroka akutnih velikih krvarenja, kod opsežnih operacija. To znatno racionalizuje potrošnju krvi i krvnih derivata, tako da se izbjegavaju bespotrebne transfuzije.
• Osavremenili smo i hematološku dijagnostiku koju će, umjesto ljudi, ubuduće raditi aparat. Najvažnije je što će hematolozi, po automatizmu, odmah imati uvid u nalaz. To znači da ćemo s hematolozima odmah raditi konsultacije. Zahvaljujući robotu, nalazom i životom ljudi će se brže nego ikad baviti ljekari.
• Odlična vijest je i to što građani više morati da troše novac kod privatnika za neke analize. U CKLD radimo analize kalprotektina, kopeptina, tumor marker S100, markere za osteporozu itd.
• Ponovo počinjemo da radimo monitoring terapije aspirinom i plaviksom i još nizom novih parametara.

“U najkraćem – sada imamo uslove rada o kojima smo do danas mogli samo da maštamo“, kazala je dr Terzić Stanić.

Dr Milena Lopičić, specijalista mikrobiologije u Institutu za javno zdravlje Crne Gore, posjetila je bolnicu San Giovanni addolorata u Rimu.

“Zaista je nestvarno! Nedavno sam imala priliku da posjetim jednu od najstarijih i najvećih bolnica u centralnoj Italiji, San Giovanni addolorata u Rimu. Bila sam impresionirana njihovom laboratorijom i pomislila da je za nas to nedostižno. Samo godinu nakon posjete, naša zemlja može da se pohvali sa ponosom da će imati jednu sotisficiranu i robotizovanu laboratoriju. Zbog toga sam veoma srećna. Poželjela bih uspješan rad timu u koji verujem, na čelu sa izuzetnom dr Nevenom Terzić-Stanić i direktoricom dr Ljiljanom Radulović”, zaključila je dr Lopičić.