"Da li smo ispunili te principe koji su sadržani u Deklaraciji nezavisnosti? Ja bih rekao da ustavno pravno utemeljenje jeste ispunilo principe, čak moglo bi se reći da je još usaglašenije sa građanskim konceptom države", naveo je Rastoder.  

Pored člana jedan koji definise Crnu Goru kao nezavisnu, suverenu, građansku i državu socijalne pravde postoji jedno čitavo poglavlje koje se odnosi na manjinska prava, dodaje Rastoder.

Ono čime možemo biti ponosni je okretanje spoljno političkom kursu ka Evropskoj Uniji odnosno evroatlanskim integracijama, kaže Rastoder. 

Podsjeća da je CG na miran i dostojanstven način obnovila nezavisnost što je jedinstven slučaj: 

"Tim činom i tim što je urađeno  treba da se ponose svi građani bez obzira kojoj referendumskoj strani pripadali , isto kao i akteri i političari koji su tada učestvovali jer više je razloga za to i apelujem na građane da tako i doživljavaju taj datum", naglasio je Rastoder. 

Osvrnuo se i na aktuelnu političku scenu. Sve je, kaže, evidentnije miješanje crkve u politički zivot Crne Gore koja postaje subjekt političkog odlučivanja u CG i to ne vodi ničemu dobrom.

"Nije u pitanju koja je crkva nego to što je bilo koja vjerska zajednica odlučila da na taj način uđe u politički život i u sferu ukupnog odlučivanja. To ne vodi dobrom i nije u skladu sa civilizacijskim tokovima, tako da ne gledam dobro na to", poručio je Rastoder.      

Koliko god je Temeljni ugovor poželjan kao način formalno - pravnog regulisanja statusa crkve i odnosa crkve i države, za Rastodera nije baš prihvatljivo što se sve odvija pod velom tajne.

"Toliko je neshvatljiva ta netransparentnost i konfuzija  koja se događa oko toga. Skupštinski odbor za ljudska prava prije neki dan nije dao zeleno svijetlo na Rezoluciju o Srebrenici. Rastoder podsjeća da je crnogorski Parlament usvojio deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta u kojoj se osuđuje masovni zločin u Srebrenici počinjen 1995 godine", naglasio je Rastoder.

"Da li je trebalo donositi novu jeste. Doduše ne deklaraciju nego Zakon o zabrani negiranja tako drstičnih slučajeva ne samo genocida u Srebrenici nego i svih zločina tih razmjera, odnosno razmjera zločina protiv čovječnosti itd. Ako nemamo drugog načina nego da se ta svijest i dalje održava onda zaista treba donijeti zakon. Rezolucija je nešto sto je deklarativnog karaktera i šteta sto nema dovoljno kritične svijesti da usvoje takvu rezoluciju", istakao je Rastoder.

Aktuelna struktura vlasti je previše heterogena, kaže Rastoder. Smijeniti vlast nije dovoljna odrednica koja bi mogla održati njihovu pažnju i jedinstvo.

"Očekivao sam iskreno da će doći do tih poremećaja  relativno brzo, brže nego što se događa. Može prećutno da se napravi neki dogovor da traje radi nekih drugih ciljeva da se pripreme mogući uslovi za nove izbore u kojima bi sigurnija bila nova pobjeda", pojasnio je Rastoder. 

Ne vjeruje da u aktuelnim uslovima može opstati aktuelna vlast. Sve se kaže svodi na međusobna prepucavanja i svađe oko kadrovskih rješenja. 

Nova M