Pacijenti sa kojima je Kodex razgovarao boravili su u bjelopoljskoj bolnici od sedam do mjesec dana. Istakli su izuzetnu posvećenost osoblja, higijenu, obroke. 

„Kada smo bolesni i slabi, sve nade polažemo u ljekare, sestre i tehničare. Oni su nam slamka spasa za koju se hvatamo kad nam je loše a moje iskustvo u bjelopoljskoj bolnici je više nego odlično. Ovim putem želim da im se zahvalim na strpljenju, na prijateljskom srdačnom odnosu i izlječenju“, kazao je jedan od pacijenata ističući da smo kao ljudi vrlo spremni da pretjerano kritikujemo ljekare i to obično kada smo zdravi i da je njegova namjera da ukaže da su to ljudi koji svakodnevno liječe, spašavaju živote, često u izuzetno teškim uslovima, i da zaslužuju u svakom trenutku poštovanje i veliku zahvalnost i razumijevanje a najmanje kritiku i loš odnos.

Direktor bjelopoljske bolnice, anesteziolog Kenan Erović kaže da mu je drago što čuje pohvale, međutim razumije i da postoje nezadovoljni, i da je normalno i da su spremni da budu kritikovani. Tri mjeseca od kada je na poziciji upravljanja, kaže da je cilj zadržati mladi, stručni kadar, ponoviti opremu i adaptirati shodno mogućnostima bolnicu.

„Godinama radeći kao anesteziolog shvatio sam, a ljudima je to možda teško objasniti, da su nekada u nekim slučajevima i Ribarevine daleko a ne beranska bolnica ili Klinički centar. Imamo ubjedljivo najmlađi i najbrojni kadar. Poenta je da pokušamo da zadržimo te ljude u Bijelom Polju“, kaže Erović za portal Kodex.

Prema njegovim riječima, bolnica ima specijaliste iz većine oblasti, vrhunske ginekologe, šest hirurga, dva urologa sa trećim na specijalizacij, dvoje specijalista otorinolaringologa, četiri anesteziologa, tri pedijatra uz  dva na specijalizaciji,  dva ortopeda sa trećim  na specijalizaciji...

Bolnici nedostaje infektolog ali će uskoro angažovati epidemiologa. Ističe da bi mnogo bogatije opštine dale sve da imaju bolnicu opšteg tipa poput ove, čak je i nanovo gradili da posjeduju kadar kakva ima bjelopoljska bolnica. Podsjeća da je Bijelo Polje uvijek imalo vrhunske stručnjake iz oblasti medicine a da i velikim bolnicama i klinikama fale ljekari.

„Bijelo Polje je uvijek bilo rasadnik dobrih ljekara, međutim za deset godina preko 25 vrhunskih specijalista je otišlo iz Bijelog Polja ili u privatni sektor“, ističe dr Erović.

Dugovanja bolnice veliki teret, Foto: Kodex

Dotrajala oprema je veliki problem i mladi stručnjaci koji žele da nešto naprave ako nemaju opremu i sredstava sa kojima mogu raditi odlaze za boljim prilikama.

Erović će, kako kaže,  pokušati da ih zadrži kroz poboljšanje uslova rada, kupovinu savremene opreme i kroz rješavanje stambenog pitanja.

„Pokušaćemo u saradnji sa Opštinom da rješavamo stambena pitanja. Imamo priliku da zadržimo ovo bogatstvo koje imamo. Već su u najavi bili neki odlasci, koji su za sada izbjegnuti dogovorom sa tim ljudima.“, priznanje dr Erović.

Bolnica na koljenima

Nažalost, negativne kampanje prethodnih godina uzele su danak i trajno ostavila posledice, bolnica je, kaže, na koljenima i iako je uvijek imala dobru reputaciju na nju je stavljena mrlja. Primjećuje da nijedan grad ne "udara" po svojoj bolnici kao Bijelo Polje, sa kojim napadima ne može, ističe, da se složi.

„Imamo doktore, treba se potruditi da ti ljudi ostanu ovdje a ne da budu stalno na meti napada za nešto što nije“, ističe Erović pojašnjavajući da su tužbe i prijave protiv ljekara u poslednje vrijeme „gurnule“, vrhunske stručnjake ka tzv. defanzivnoj medicini te da zbog bojazni od eventulanih komplikacija ljekari i ne žele da rade neke intervencije.

„To vam je npr.  kad ja znam da nešto odradim i to vrunski ali se plašim eventualnih komplikacija koje mogu rezultirati tužbom, a ja imam najbolju namjeru – da pomognem čovjeku. I onda  kažem – ne znam to uraditi“, ističe Erović dodajući da se to dešava sa dobrim stručnjacima. Komplikacije su, konstatuje nažalost neminovne u bilo kojem poslu.

„Ne postoji nijedan doktor koji želi da naudi svom pacijentu već želi da mu bude dobro. Komplikacije se dese i nakon 1000 uspješnih operacija, a svi uspjesi onda na veliku žalost padnu u vodu“, kaže Erović upozoravajući da se zbog sve češćih napada sve manje osoba i odlučuje na ovaj poziv.

Bolnica ima dug od skoro milion eura. Svi trenutni radovi sprovode se sredstvima iz donacija a za iste se i sam direktor odrekao svoje tri plate želeći da pruži lični doprinos i  primjer.

Nedostaje srednjeg medicinskog kadra, liste čekanja skoro i da ne postoje

Nezadovoljstvo pacijenata, odlazak kadra je posledica nedovoljne tehničke opremljenosti, dotrajalost postojeće opreme i nemogućnost nabavke novih aparata za koje nema novca.

„U velikim smo problemima zbog duga, bolnica je dužna skoro milion eura. To je nešto što nas koči i sprječava nabavku novih aparata. S druge strane, nenabavka adektvetne oprema otjeraće zaposlene ka boljim uslovima“, kaže dr Erović za naš portal.

Ističe da su liste čekanja u ovoj bolnici  daleko manje u odnosu na ostale bolnice opšteg tipa, da skoro i ne postoje osim u neurološkoj ambulanti gdje ordinira jedan neurolog i gdje se kroz pola godine očekuje dolazak i drugog. Napominje i da je veliki obim posla i u oftamološkoj ambulanti.

Erović ističe da postoji nedostatak srednjeg medicinskog kadra. Kako je naveo, sistematizacija iz 2015. godine nije urađena planski i dugoročno.

„Primljeni su ljudi bez sistematizacije, bez javnog oglašavanja  i ti su ljudi otpušteni. Da li oni zaista trebaju, trebaju“, ističe Erović napominjući da je potrebno da se sistematizacija proširi kada je u pitanju srednji medicinski kadar a da se revidira kada je u pitanju nemedicinski kadar. Kako je kazao, bolnica broji 261 zaposlenog medicinskog i 87 nemedicinskog kadra, što je nesrazmjerno.

Time će se poboljšati briga o pacijentima ali i izbjeći zamor zaposlenih.

„To su ljudi koji žele da rade ali ne treba ni kod njih napraviti zamor i prezasićenost, već ih stimulisati. Rade jedan težak, odgovoran posao“, kaže dr Erović ističući da je pacijent uvijek u pravu i kada iskazuje nezadovoljstvo,  dok osoblje mora uvijek spremno i posvećeno pacijentima.

„Nekad će biti kuđenja, nekad hvaljenja ali 99% tih ljudi su izrazito dobri ljudi. Svi koji se odluče za ovu profesiju moraju imati nešto humano da bi to izabrali, jer to je posao pomaganja“, kaže dr Erović za Kodex.

Pedijatrijska dežurstva prvi put u istoriji bolnice

Govoreći o novostima, podsjeća da su prvi put urađene operacije iz dječje patologije, za koje je angažovan dr Saša Radović.

„Prvi put uvedena su u uvedena pedijatrijska dežurstva, jer su pedijatru ranije radili do 15 časova. Angažovali smo dva pedijatra iz Doma zdravlja Rožaje i prvi put u istoriji bjelopoljske bolnice imamo 24 sata pedijatra, koji je odmah i porodiljama na raspolaganju“, napominje Erović u razgovoru za Kodex dodajući da teže da na svim nivoima oforme dežurstva, što bi išlo u prilog bezbjednosti i boljoj zdravstvenoj zaštiti građana.

U toku su radovi i adaptacija prostorija, što je zahtjevan posao jer godinama ništa nije mijenjano.

„Radi se adaptacija čekaonica, radiološke, ispred ginekološkog, hiruškog odjeljenja, adaptacije hiruške i ginekološke ambulante, toaleta za pacijente “, kaže Erović

 Bjelopoljci zaslužuju da imaju evropsko interno koje godinama sanjaju

Novi menadžment ima u planu i da ostvari san svakog Bjelopoljca, privede namjeni novu zgradu, koja decenijama čeka svoje pacijente. U pitanju je, nažalost decenijama zapuštena zgrada koja po procjenama građevinskih stručnjaka ispunjava važeć standarde, zapravo ih i nadmašuje.

Vizija novog direktora je da se na prvom spratu uradi i opremi evropsko interno odjeljenje koje će biti uvezano sa radiologijom u staroj zgradi.

Projekat novog internog odjeljenja, Foto: Kodex

Prema idejnom rješenju, predviđene su  dvokrevetne sobe sa toaletima, dio - desetak njih je već opremljen i bio je predviđen za psihijatriju koja će, kako je planirana biti, u zgradi sadašnjeg internog.

„Prema procjenama za realizaciju ovog posla potrebno je 700-800 hiljada eura i pokušaćemo da ih obezbijedimo.   Imamo vrhunske stručnjake koji zaslužuju da rade u boljim uslovima a pacijenti da budu u boljim smještenim kapacitetima jer niko ne dolazi u bolnicu od dobra“, naglašava Erović za Kodex.

Zdravstveni sistem u doba pandemije opstao zahvaljući ljekarima, zahvalnost građanima na strpljenju

Građanima je zahvalio na strpljenju i dobrom odnosu zahvljujući čemu se prebrodio teški period pandemije. Bijelo Polje je u jednom periodu bilo u vrhu po broju oboljelih. Drastičan pad oboljelih zabilježen je u proteklih mjesec danas.Dr Erović ističe da je sistem opstao upravo zahvaljući požrtvovanom pristupu ljekara koji su se vraćali iz bolničke postelje da liječe oboljele  nakon samo mjesec i tako sačuvali brojne živote.

 „Zdravstveni sistem u Crnoj Gori i u Bijelom Polju je opstao zahvaljući ljekarima i medicinskom osoblju koje je radilo u crvenoj zoni. Mnogo veći sistemi u evropskim državama su pucali. Petnaestak ljekara naše bolnice koji su radili u crvenoj zoni je preležalo kovid i to sa teškim klinčkim slikama i potom su se nesebično vratili na posao za mjesec. Da nije bilo tako, bila bi i veća smrtnost i pitanje je da li bi sistem izdržao. Svi su iznijeli zdravstveni sistem i to bi građani trebali da znaju bjelopoljskim doktorima", zaključuje za Kodex.me dr Kenan Erović.