Nevakcinisani 30 puta ugroženiji od vakcinisanih
Foto: Ilustracija

Nevakcinisani 30 puta ugroženiji od vakcinisanih

Fantazija je da su u laboratoriji istovremeno stvoreni i virus i vakcine. Primiti vakcinu je moralna obaveza, navodi čuveni ljekar akademik Vladimir Kanjuh.

Vladimir Kanjuh (92), kardiovaskularni patolog svjetskog ugleda i član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), upozorava da nam vrlo brzo prijeti novi talas pandemije koronavirusa ukoliko ne poraste broj vakcinisanih građana.

U naučnom radu "15 pitanja i 15 odgovora o borbi čovječanstva protiv kovida 19 i budućih opasnijih virusnih pandemija", koji je upravo završio, Kanjuh navodi da je delta soj korone - trenutno najdominantniji širom svijeta - daleko zarazniji od britanskog, odnosno da je za zarazu potrebnije daleko manje klica virusa nego ranije.

Kao primjer navodi Sidnej, gdje su se ljudi zaražavali za nekoliko sekundi, prolazeći jedni pored drugih u zatvorenim tržnim centrima.

Opasne mutacije

Delta soj je već više puta mutirao, ali su naročito značajne dvije mutacije, koje se odnose na S protein šiljka virusa i vjerovatno zbog toga brže ulazi u ćelije čovjeka. Za 40–60 odsto je zarazniji od britanskog soja, koji je dominirao Evropom i Srbijom tokom marta i aprila 2021.

U Sidneju je bilo dovoljno samo 5–10 sekundi da se zaraze ljudi koji su prolazili jedan pored drugog u zatvorenom tržnom centru.

Potrebno je 200 klica, a ne 500 (kao kod drugih sojeva) za zarazu. Pokazuje drugačije simptome - dominantna je glavobolja, malaksalost, bol u grlu i curenje nosa (kao prehlada, kijavica), a nema gubitka osjećaja za miris i ukus; češće napada mlađu populaciju; otporniji je na toplotu; otporan je na liječenje koktelom monoklonskim antitijelima - naveo je Kanjuh u radu.

Besmislene teorije zavjera

On apeluje na građane da se vakcinišu, jer je to, kako kaže, moralna obaveza.

Brzo širenje delta soja, zapostavljanje i nedovoljno kontrolisanje epidemioloških mjera i najznačajnije - ako se ne poveća broj vakcinisanih, prijeti nam, kad zahladni, nov talas kovida 19! Svako ko je nevakcinisan ima 30 puta veći rizik da dobije kovid 19. Što je veće i duže širenje virusa kod nevakcinisanih - virus češće mutira i stvara nove sojeve, na koje možda postojeće vakcine neće djelovati. Plan država G7 je da se do 2022. godine vakciniše populacija cijelog svijeta - navodi akademik.

Kanjuh se osvrnuo i na teorije zavjera, odnosno na tvrdnje da je virus pušten iz laboratorije. Kako naglašava, fantazija je da su u laboratoriji stvoreni istovremeno i virus i vakcine.

Većina naučnika smatra da je nastao spontanom evolucijom, tj. da nije napravljen u laboratoriji. Argumenti koji to potvrđuju su: ubrzo posle početka epidemije kovida 19 Kinezi su sekvencirali cijeli genom virusa i obznanili ga cijelom svijetu; mutirani molekularni mehanizam kojim virus ulazi u ćeliju nije napravljen u laboratoriji, jer postoji i kod slijepih miševa i pangolina - navodi Kanjuh.

Dodaje da je čovjek počeo da "imitira Boga", da upravlja i ubrzava evoluciju, pa se tako, tehnički, virus može napraviti u laboratoriji, ali to vjerovatno nije slučaj s koronavirusom.

Pokazali smo čojstvo i junaštvo

On u svom radu odgovara i na pitanje šta ako se sjutra pojavi neki virus koji je zarazniji od morbila i ubitačniji od ebole. Iskustvo sa ovom pandemijom, smatra Kanjuh, može i te kako biti od koristi.

Moraju se pronaći lijekovi protiv virusa kao što postoje antibiotici protiv bakterija. Vakcine su, naravno, dragocjene, ali na njih treba čekati nekad godinama da se naprave bezbjedne i djelotvorne. Treba postići globalnu svetsku solidarnost, saosjećanja, empatiju, velikodušnost za pomoć slabijima i siromašnima. Bogate zemlje i pojedinci moraju pomoći siromašnima. Kloniti se mržnje i optuživanja drugih zemalja, etničkih i vjerskih manjina.

Boriti se za naučnu istinu, a ignorisati teorije zavjere. Primijeniti čuvenu rečenicu Marka Miljanova o junaštvu i čojstvu i na kovid 19. Junaštvo su pokazali zdravstveni radnici, a čojstvo građani, koji su se držali epidemioloških mjera, vakcinisali su se i time čuvali druge od sebe - navodi akademik.

Predlaže šta treba raditi ubuduće

U praktičnoj budućoj borbi treba koristiti iskustva iz sadašnje pandemije kovida 19. Imati unaprijed pripremljene relevantne krizne štabove. Osposobiti za borbu zdravstvenu službu: kadrovski, institucionalno i prostorno, snabdjeti je unaprijed odgovarajućim aparatima, vakcinama i lijekovima.

Treba imati sopstvenu proizvodnju vakcina, lijekova, relevantnih aparata itd. Treba odmah stvoriti specijalne bolnice za opasne virusne zaraze. Takođe, specijalne obdukcione sale i odgovarajuću opremu za obducente i njihove saradnike kako bi nesmetano mogli da se vrše preko potrebne obdukcije.

Odmah treba početi sa favorizovanjem relevantnih medicinskih i bioloških specijalnosti: preventivna medicina, virusologija, infektivne bolesti, molekularna biologija, genetika, patologija, mikrobiologija.

Takođe, posebno treba organizovati udruženja, institucije i laboratorije farmaceutske industrije i bazične nauke za istraživanje lijekova i vakcina protiv virusa. Nije problem države: borba protiv kovida 19 ili održavanje privrede, već i jedno i drugo, jer kovid 19 slabi privredu, a slaba privreda otežava borbu protiv kovida 19. Treba imati unaprijed plan za reorganizaciju privrede i njen nagli prelazak na uslove privređivanja u uslovima pandemije - zaključuje Kanjuh.

U pomenutom radu Kanjuhu su saradnici bili Nebojša Antonijević, Snežana Kanjuh i Momir Pušac.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.