“Ustoličenje mitropolita Joanikija nadraslo je vjerski karakter, ali nije riječ o izolovanom slučaju već dijelu procesa koji traje već neki period”, ocijenio je Picula.

No, poručuje, posebno zabrinjava što godinu nakon parlamentarnih izbora nova vlast nije ispunila sve što je obećala.

“Tada smo čuli obećanja, pa i najave da će nova vlast, prije svega, jer ona preuzima odgovornost za zemlju, da će učiniti sve da se harmoniziraju odnosi u samoj državi, da će naprosto dio političkog procesa učiniti partnerima i da će nastaviti poštovati prije svega međunarodne obveze ranije vlasti. Godinu dana nakon tih izbora mi ne možemo biti zadovoljni. Ovog trenutka Crna Gora pokazuje sve elemente duboko podijeljenog društva”, istakao je on.

Istraga će, uvjeren je, ukoliko bude nepristrasna tek pokazati jesu li i u kojoj mjeri na Cetinju 5. septembra prekršena prava onih koji su željeli da iskažu protest protiv ustoličenja u prijestonici. Pitanje je kaže i koliko su bili skladni odnosi onih koji su u vlasti imali određene uloge. Ne isključuje ni miješanje susjeda.

“Treba naglasiti da Srbija u svemu ovome ne može biti amnestirana, odnosno pratimo jednu vrstu pritiska na Crnu Goru koja je naravno režirana od strane Beograda i ja bih rekao da je jedan dobar dio odgovornosti za stanje u kome se nalazi danas Crna Gora mora biti pripisana Beogradu, pogotovo onom dijelu crnogorske političke scene koji je pod izravnim utjecajem Beograda i međutim generalno kazano, politizirana crkva i klerikalizirana politika ne mogu biti promotori ideja koje formalno zagovaraju”, kaže on.

Picula naglašava da su sve strane ambasade i međunarodne organizacije Podgorice upozoravale šta se može dogoditi, no opet izostao je dogovor unutar kuće.

” I Evropski parlament i Evropska unija su upozoravale da je riječ o pravoj eskalaciji sukoba koji može imati nesagledive posledice po mir i stabilnost Crne Gore. Međutim nije na međunarodnoj zajednici da vodi politiku u Crnoj Gori, to moraju voditi oni koji su izabrani od naroda, koji dakle imaju odgovornost za sprovode određenu politiku, mislim naravno ne samo na vlast, mislim i na opoziciju. Prema tome mogućnost intervencije sa strane EU je izuzetno ograničena”, pojašnjava Picula.

A može li doći do širokog dijaloga između vlasti opozicije – Picula je skeptičan.

“I čini se da u dogledno vrijeme ne treba očekivati eskalaciju odnosa između onih koji obnašaju odgovornost vlasti i opozicije. Međutim, jedno drugo pitanje meni se čini važno i odgovor na njega još važnije. Koliko unutarnjih političkih razlika Crna Gora može podnijeti, da te političke razlike koje se samo gomilaju, a ne otklanjaju, da one ne blokiraju razvoj zemlje, odnosno put prema članstvu. Dakle unutarnje krvarenje nije dobro, meni čini da ovoga trenutka Crna Gora se ne nosi dobro sa svojim unutarnjim podjelama i to je ono što doista može imati efekta na međunarodni položaj”, ističe on.

Opravdano, dodaje, izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru ističemo da smo otvorili sva pregovaračka poglavlja. No zasad ih ne zatvaramo, a u ovom momentu teško je, smatra, povjerovati da će se postići konsenzus kada na stolu budu važne reforme koje od nas Evropa očekuje.