Ujedinjene nacije su podsjeća postavile cilj da se zaustavi glad u svijetu do 2030. godine. 

"Pod sadašnjim okolnostima, zbog korona krize koja je urušila ekonomiju i dodatno povećala siromaštvo, ovaj cilj će teško biti ostvaren. Mnogi su izgubili posao a istovremeno cijene rastu, posebno namirnica", navodi Medojević.

Naglašava da je tokom pandemije Covid-19 bogatstvo nešto više od dvije hiljade milijardera u svijetu dostiglo rekordnu vrijednost premašivši 10 hiljada milijardi dolara. S druge strane, kriza korona virusa u ekstremno siromaštvo gurnula je oko sto miliona ljudi, povećavajući zabrinutost zbog produbljivanja ekonomskih nejednakosti.

"Uoči Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva mi u Crnoj Gori nove zvanične podatke o broju siromašnih  nemamo, imamo one koji se odnose na godinu prije korona krize, tj. 2019. U 2019. godini stopa rizika od siromaštva iznosila je 24,5 odsto, odnosno svaki četvrti stanovnik Crne Gore je bio siromašan.Skoro 40 odsto djece nalazilo se  u riziku od siromaštva, najviše ih je iz porodica koje imaju niži stepen obrazovanja što ukazuje na važnost obrazovanja djece", poručila je Medojević. 

Tvrdi da je stanje u prošloj i ovoj godini drastično lošije .

Podsjeća da je od početka pandemije zvanično oko 50.000 radnika dobilo otkaz, a dodaje da nije poznat broj onih koji su dobili otkaz a koji su radili neformalno.

"Zaposleni ukoliko nemaju sreću da rade u državnim organima, jer su tamo plate više a i mogu kad su bolesni ići na bolovanje, odsustvovati kad su im djeca bolesna, imati više dana godišnjeg odmora, najčešće imaju platu od 250 do 350 eura. Prosječnu platu od 530 eura bi logično trebalo da prima najveći broj zaposlenih, dok je kod nas nema skoro 70 odsto njih .
Oko 130.000 penzionera prima najnižu penziju od 145,77 eura. Prosječna penzija iznosi  je 293 eura i naši penzioneri, na žalost spadaju među najugroženije u Evropi. Skoro po pravilu, polovinu svojih primanja ostave u apoteci. Do sledeće penzije ostanu, kako sami kažu, “na vodi i golom hljebu”, poručila je Medojević. 

Nezaposlenih je kako kaže zvanično 53.958 a broj onih koji nisu na Zavoda za zapošljavanje, nije poznat. 

U Banci hrane ne znaju ni koliko je onih koji zbog strogih pravila dobijanja socijalne pomoći, ne mogu da je koriste a koji nemaju mogućnost da se prehrane, plate struju, kiriju. 

"Minimalna potrošačka korpa bez stanarine iznosi 659 eura i pokazuje minimum primanja, koje bi trebala da ima na raspolaganju prosječna porodica u Crnoj Gori. Kada vidimo koliko ima nezaposlenih, kolike su plate i penzije, zapitajmo se koliko građana u Crnoj Gori realno živi u siromaštvu", izričita je Medojević

Apelovala je na nadležne da uvedu socijalni karton kao odgovor na mnoga pitanja, i dodala da država najugroženijima mora obezbijediti podršku sistemu

"Da bi se spriječilo povećanje siromaštva djece, UNICEF je preporučio Vladi Crne Gore da proširi obuhvat programa socijalne pomoći za porodice i djecu. Oni prepoznaju da su jednoroditeljske porodice posebno teško pogođenje siromaštvom, te je pomoć sistema neophodna", kazala je Medojević.

Banka hrane se poručuje zalaže za dječiju karticu koja bi podrazumijevala brojne popuste za kupovinu obuće, odjeće, hrane, prevoza, udžbenika, školskog pribora, nadoknadu troškova stanovanja, ogrijeva…

Siromaštvo je zaključuje najveća moguća nepravda koja se neće smiriti  dok se uzroci ne iskorijene. 

Neophodno je dodaje hitno pristupiti izradi Strategije za borbu protiv siromaštva i rasipanja hrane.