Nakon što je objavljen Izvještaj o napretku za Crnu Goru, Picula je kazao kako je zabrinut zbog usporavanja integracija.

Upitan zbog čega smatra da je došlo do usporavanja i ko je za takvo stanje najodgovorniji, Picula kaže da iskreno vjeruje, bez obzira na opravdano kritične ocjene u Izvještaju, kako je Crnoj Gori mjesto u Uniji kao predvodniku pristupnog procesa.

"Najveću odgovornost za registrirano stanje stvari kao i svugdje ima aktuelna vlast u zemlji. Međutim, i za EU moraju vrijediti pravila boljeg ponašanja tako da se i sama mora pridržavati datih obećanja. To se ne odnosi samo na Crnu Goru, već i na Albaniju, Sjevernu Makedoniju i Kosovo. Treba naglasiti kako je predstavljeno izvješće tretiralo stanje tokom 2019. i 2020. godine. Identificiralo je kako stanovite napretke, poput borbe protiv organiziranog kriminala, tako i usporavanje, odnosno stagnaciju nekih procesa, poput jačanja vladavine prava ili lošeg stanja u području slobode medija", pojašnjava Picula.

U EU, dodaje, postoji niz zemalja zagovornica crnogorskog članstva, ali je primarna odgovornost na Podgorici da označene procese ubrza ili popravi.

"Dobar primjer za to mogla bi biti harmonizacija procesa održavanja lokalnih izbora istog dana jer dosadašnji sustav drži zemlju u svojevrsnoj stalnoj izbornoj kampanji što konstantno proizvodi političke napetosti na ionako visoko polariziranoj sceni. Koliko to djeluje inhibitorno na kapacitet provedbi reformi ne treba posebno objašnjavati", navodi Picula za Pobjedu.

Iz Vlade je, nakon objavljivanja Izvještaja, saopšteno da su spremni odmah da primijene sve preporuke.

Odgovarajući na pitanje kako takva namjera može biti iskrena budući da se u Izvještaju notira značajno slabljenje pregovaračke strukture, napravljeno upravo u mandatu ove izvršne vlasti, Picula kaže da podrška građana Crne Gore reformama i članstvu u EU ostaje vrlo visoka, ali ocjenjuje da je Vlada ipak u proteklih godinu dana propustila održati dosadašnju dinamiku procesa koja jedina može omogućiti toliko očekivano zatvaranje pregovaračkih poglavlja.

"U situaciji visoke i sveprisutne polarizacije, što odražava i aktualni sastav crnogorskog parlamenta, te blokada unutar dosta konfliktne vladajuće većine, ta stagnacija dodatno utječe na destabilizaciju zemlje. Crna Gora svakako bi morala izbjeći cementiranje sadašnje situacije. U suprotnom, to bi počelo podsjećati na situaciju sa statusom Srbije kao kandidatkinje. Naime, Beograd deklaratorno izražava namjeru provedbe reformi potrebnih za otvaranje novih poglavlja, čak i priprema dokumentaciju, ali u isto vrijeme kontroverznim ponašanjem kao da čini sve da se napredak ne dogodi", precizirao je Picula.

U Izvještaju se navodi da su bilateralni odnosi sa Srbijom obilježeni tenzijama, optužbama za miješanje u izborne procese i u vezi su sa pitanjima koja se tiču SPC, što je dovelo do porasta nacionalističke retorike.

Picula je ranije ocijenio da mu se čini da je u Crnoj Gori politika klerikalizovana, a crkva politizovana. Upitan da li smatra da je i dalje takvo stanje i ukoliko jeste šta bi trebalo uraditi za jačanje građanskog društva, izvjestilac EP kaže da ne bi volio da se za situaciju u Crnoj Gori evropska politika i mediji zanimaju od jednog incidenta do drugog.

"Međutim, za sada ne vidim da je uspostavljen dijalog ključnih aktera koji bi zaista otvorio prostor za reduciranje izvanrednih situacija s ozbiljnim posljedicama na stanje građanskog društva. To vjerojatno nije ni lako izvedivo u uvjetima postojeće izloženosti Crne Gore pritiscima izvana.

Ništa ne sugeriram na dnevnopolitičkoj razini, ali vjerojatno će se tek nakon nekoliko izbornih ciklusa iskristalizirati opcije dovoljno otporne da konsolidiraju standarde građanskog društva. Pri tome treba očekivati i svestraniju podršku Brisela jer blok zbog aktualnog iskustva s Poljskom i Mađarskom sigurno neće više u članstvo primati zemlje koje se manjkavo transformiraju ili očigledno odstupaju od temeljnih vrijednosti europskog projekta", zaključuje Picula za Pobjedu.

Na sjednici Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta (AFET) Picula je pitao evropskog komesara za proširenje i susjedsku politiku Olivera Varheljija koliko je Crna Gora daleko od zatvaranja poglavlja i kako ocjenjuje mogućnost stranog uticaja u našoj zemlji, ali nije dobio odgovor.

Komentarišući miješanje sa strane u crnogorske procese kao i koliko smo daleko od zatvaranja poglavlja, Picula kaže:

"Drago mi je što ste primjetili da nisam dobio odgovor na direktno postavljeno pitanje. Mislim da je za ocjenu toga postoji li strano uplitanje u procese u Crnoj Gori dovoljno analizirati dva događaja ove godine – lokalne izbore u Nikšiću i ustoličenje mitropolita Joanikija. Teško da se u proteklih dvadesetak godina mogu sjetiti agresivnijih medijskih kampanja od onih koje su Vučiću bliski mediji u Srbiji provodili kako bi utjecali na rezultate ova dva događaja, a koji bi po svojoj prirodi u bilo kojoj stabilnoj demokraciji bili išta više od rutinskih zbivanja.

Ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da su crnogorski mediji izvještavali i o prisutnosti srpske tajne policije u Nikšiću, ili navodnom savjetovanju crnogorskih sigurnosnih snaga sa srpskima prije ustoličenja. Tu se odgovornost Srbije, vjerujem, ne može poreći.

Što se tiče zatvaranja poglavlja, Crna Gora ne smije propustiti priliku da ponovno uspostavi raniju dinamiku jer politika proširenja, nakon evidentnog okretanja EU svojim unutarnjim problemima pojačanih posljedicama pandemije i sama, nažalost, nailazi na otpore značajnog broja članica. Zato svaki dan iskorišten na osmišljavanje i primjenu reformske agende kudikamo je važniji od sukobljavanja na temama koje ne donose građanima ništa dobro", poručuje Picula.