Ministarstvo ekonomskog razvoja pripremilo je detaljnu informaciju o tačnom broju radnika i firmi na koje će se odnositi ovo zakonsko rješenje.
"Okvirno možemo govoriti o 1.000 bivših radnika koji su nakon prestanka radnog odnosa usljed stečaja privrednih društava u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, bili primorani da pođu u prijevremenu penziju, a da pritom nijesu stekli pravo na dobijanje sredstava po osnovu socijalnih programa koje je Vlada Crne Gore sprovodila u periodu prije donošenja ovog zakona", kazala je Portalu RTCG državna sekretarka u Ministarstvu ekonomskog razvoja Milena Lipovina Božović.
Ovim zakonom Vlada namjerava da pomogne bivšim radnicima iz sektora rudarske i metalske industrije, koji su uvođenjem stečajnog postupka ostali bez mogućnosti daljeg poslovnog angažovanja, ostvarivanja prava na puni iznos penzija i bez sredstva po osnovu socijalnih programa. Riječ je o radnicima Kombinata aluminijuma Podgorica, Prerade, Kovačnice, nikšićkih Rudnika boksita i drugih.
Da se radnici željezare vrate u proizvodne pogone
Pogoni nikšićke željezare Tosčelik miruju od maja, a agonija zaposlenih i nekadašnjeg industrijskog giganta se nastavlja.
"Nakon što je Tosčelik Special Steel Nikšić krajem aprila 2021. godine zaustavio proizvodnju, Vlada Crne Gore izrazila je spremnost da maksimalno doprinese rješavanju ove teške situacije u kojoj se nalaze prije svega radnici Željezare", kazala je Lipovina Božović.
Vlada je u pregovorima sa sadašnjim vlasnikom Željezare i nada se novom kupcu.
Od maja željezarci svakog mjeseca dobijaju rješenja o isplati plata u iznosu od 90 odsto.
"Tokom posjete Republici Turskoj, razgovarali smo sa predstavnicima menadžmenta matične firme Tosyali Holdinga, na kojem nam je saopšteno da postoji interesovanje nekoliko investitora o eventualnoj prodaji Željezare, te da komunikaciju sa njima obavljaju pravni zastupnici matične kompanije iz Beograda. Tom prilikom, a s obzirom da postoji neizvjesnost u pogledu nastavka proizvodnje, dogovoreno je da se nastavi sa isplatom zarada zaposlenima u visini 90 odsto zarade. U svakom slučaju, pratimo ovaj proces u mjeri mogućeg jer se radi o 100% privatnoj kompaniji, a naš jedini cilj je da se stvore uslovi da se radnici vrate u proizvodne pogone i da fabrika nastavi sa radom", saopštila je Lipovina Božović.
Skoro pa nemoguće restrukturirati stare industrijske kompanije
Lipovina Božović je kazala da je prethodnih decenija u Crnoj Gori primjenjivan ekonomski model koji očigledno nije dao željene rezultate, a o čemu, kako je navela, postoji nesporan konsenzus u društvu.
"Problem crnogorske ekonomije nio bio samo u tome što model privrednog razvoja nije bio posebno dobro osmišljen, već i u tome što se prilagođavao željama i potrebama pojedinaca koji su ostvarivali lične koristi, dok je najvećem broju građana godinama opadao životni standard. Indikatori nejednakosti dohotka su jasni: Crna Gora je u društvu država kod kojih je nejednakost među ljudima najizraženija", saopštila je Lipovina Božović.
Kazala je da je Crna Gora planski deindustrijalizovana, veliki dio društvene svojine privatizovan kroz vrlo problematične aranžmane, dok je vladavina prava izostala čime je najveći broj građana iznevjeren tranzicionom nepravdom.
"Stihijsko donošenje razvojnih politika je dovelo do toga da Crna Gora danas postane jedna od zemalja sa najvećim stepenom zavisnosti od uvoza. Danas, poslije više od 30 godina, kada je skoro pa nemoguće restrukturirati stare industrijske kompanije koje su bile lokomotive razvoja, politika Vlade će se u najvećoj mjeri bazirati na podsticanju novih kompanija iz oblasti ICT-a, obnovljivih izvora energije, poljoprivrede, novih tehnologija ali i na diverzifikaciji turizma kao jednog od nosilaca privrednog razvoja zemlje", istakla je Lipovina Božović.
Intenziviranje radova u dijelu saobraćajne infrastrukture, kako je navela, učiniće Crnu Goru bolje povezanom i među sobom i sa susjednim zemljama, pa očekuje da će to posebno doprinijeti njenoj boljoj poziciji kao privlačne destinacije za kredibilne strane investicije.
"Očekujem i da će privlačniji poreski okvir za privrednike, koji je predviđen reformom "Evropa sad“, doprinijeti jednom takvom poslovnom ambijentu", dodala je Lipovina Božović.
Komentari