Veliki umjetnik, ostaće upamćen kao čovjek vedrog duha, vrijedan poštovanja. Nije odustajao od uobičajenog radnog tempa, u svom ateljeu u porodičnoj kući u Sutomoru ispred štafelaja "čim svane“.

Na pitanje – kako je, sa posebnim šarmom je odgovarao “komunistički”.

Od 1987. vanredni profesor Kulturološkog fakulteta na Cetinju gdje je bio inicijator, jedan od osnivača i prvi dekan FLU, na čiji je predlog 2005. dobio najviše akademsko zvanje – profesora emeritusa.

Sa ponosom je govorio o svom pedgaškom radu koji je za poseban respect. Oko 50 Gvozdovih studenata su univerzitetski profesori na raznim državnim i privatnim fakultetima. -Mnogo sam ponosniji na svoj pedagoški rad nego na slike, a inače nemam razloga da ne budem ponosan na ostalo, kazao je Gvozdo prije pet godina kada je na prelazu iz osme u devetu deceniju životne dobi likovnoj publici upriličio izložbu sa 53 ulja na platnu koje je uradio za dvije i po godine.

"Ovo je da ljudi vide kako napredujem u 80. godini“, kazao je tada čuveni Gvozdo.

Nikola Gvozdenović je rođen u Gluhom Dolu 1934. godine. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu 1960. godine u klasi profesora Mila Milunovića kod kojeg je zavrsio postdiplomske studije 1962. godine. Odlazio je na studijska putovanja širom svijeta (Italija, Njemačka, Ćehoslovačka, Poljska, Švajcarska, Engleska, Turska, Grčka i SAD). Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore.

Iza profesora emeriturs Nikole Gvozdenovića ostali su sugruga Slavica, sin Božidar, kćerke Marijana i Milica, unučad.

Sahrana će se obaviti sjutra, u Gluhom Dolu krugu porodice.