Presker je, u intervjuu agenciji MINA, naveo da sve stranke koje su potpisale taj Memorandum stvarno imaju za cilj dalji napredak Crne Gore na reformskom putu.

“Dobro je da je otvorena mogućnost da se Memorandumu pridruže i sve ostale političke stranke koje djele slične vrijednosti”, rekao je Presker.

On je istakao da politički akteri, uzornim djelovanjem, mogu doprinijeti da se političke tenzije smire, kao i da se građanima pokaže da se otvorena pitanja mogu prevazići i da je široka saradnja oko pitanja u nacionalnom interesu moguća.

“Svaka iniciativa za prevazilaženje međustranačkih podjela, dalje polarizacije društva i postizanje konsenzusa oko politika koje mogu unaprijediti cijelokupno stanje u državi treba da bude podržana od svih političkih aktera”, rekao je Presker.

On je ocijenio da upravo dogovori te vrste mogu snažno uticati i na promjene koje su potrebne ne samo Crnoj Gori već čitavom regionu.

“Svako priznanje ide onim političkim akterima koji su jasno prepoznali da, samo zajedničkim djelovanjem i međusobnom saradnjom, mogu uticati na stvaranje pozitivnog ambienta koji će doprinjeti rješavanju važnih unutarpolitičkih izazova”, kazao je Presker.

On je rekao da će se rješavanjem tih izazova postići napredak na području evropskih integracija.

Kako je istakao, široki spektar političkih aktera u Crnoj Gori deklarativno podržava evropski put i evroatlantsku opredijeljenost države.

“Ipak, u suštini samo jedan, ipak mislim, veći dio predstavnika političkih stranaka stvarno zalaže za što brži reformski put koji bi doveo do punopravnog članstva u Evropskoj uniji i kreirao prosperitetnije društvo i privredu”, rekao je Presker.

On je dodao da međunarodna zajednica “vrlo dobro primijećuje” koji akteri stvarno žele sveukupan napredak Crne Gore i demokratski razvoj crnogorskog društva na zapadnim vrijednostima, koje bi doprinjele njenom što skorijem pridruženju evropskoj porodici.

“Sa druge strane, međunarodna zajednica vidi koji politički akteri takav put ne podržavaju”, naveo je Presker.

Presker je kazao da se u posljednjih nekoliko mjeseci, a možda čak i više od godine, nije svjedočilo dijalogu između političkih stranaka u Crnoj Gori.

“Sa postizanjem konsenzusa i sa konstruktivnim pristupom, politički akteri bi pozitivno uticali i na reformski proces Crne Gore i time doprinjeli njezinom napredku na putu u EU”, rekao je Presker.

Kako je naveo, činjenica da više od 70 odsto građana podržava članstvo Crne Gore u EU, jasan je pokazatelj da se političke stranke u Crnoj Gori moraju ujediniti oko tog cilja.

On je istakao da građani daju jasnu, nedvosmislenu i konkretnu poruku, a politički akteri koji zavise od podrške građana, bi je morali prepoznati i uvažiti u punoj mjeri.

“Nadam se da se sa Memorandumom i sličnim iniciativama, koje su pokrenute u poslijednje vrijeme, pokazuje odgovornost određenih političkih stranaka da zajedno i konstruktivno deblokiraju određene procese u smjeru ispunjavanja svih uslova iz reformskog puta”, rekao je Presker.

Na pitanje koliko je realno očekivanje Vlade da će Crna Gora ući u EU do 2025, on je odgovorio da to nije samo očekivanje crnogorske vlade.

“Sadašnja Evropska komisija je, na početku svog mandata, izjavila da je vrlo izvjesno da bi se do završetka njenog mandata broj članica EU mogao povisiti za barem još jedanu novu državu”, podsjetio je Presker.

On je naveo da to ne treba biti samo očekivanje, već da vlada, Skupština i sve ostale institucije moraju učiniti sve što je u njihovoj moći i nadležnosti da ubrzaju reformski proces i da naprave konkretne pomake u ispunjavanju zahtjeva za članstvo prvenstveno na području vladavine prava.

“U tom kontekstu, sigurno ne ide u prilog da je Crna Gora več pola godine bez ministra za pravosuđe, Sudskog savjeta, sudija Ustavnog suda, izvedenih reformi izbornog zakonodavstva”, rekao je Presker.

Presker je poručio da će Crna Gora biti prva naredna članica EU, ako pokaže da ima sposobnosti i kapaciteta da sama usvoji i implementira sve kriterijume i zahtjeve za punopravno članstvo.

“Tako će biti primjer svim ostalim kandidatkama i potencialnim kandidatkama za članstvo, a takođe će dokazati da je sposobna biti ravnopravan dio te integracije”, rekao je Presker.

On je podsjetio da je, u vrijeme predsjedavanja Slovenije Savjetom EU, na Brdu kod Kranja održan Samit lidera država Zapadnog Balkana i država članica EU.

Na Samitu su, kako je istakao, učestvovali svi predsjednici država ili vlada EU i svi lideri država Zapadnog Balkana što, naveo je Presker, samom vrhu i usvojenoj deklaraciji daje još veći legitimitet.

“U deklaraciji se prvi put spominje posvečenost EU procesu proširenja, što dokazuje da su i države članice i institucije Unije otvorene za dalji proces proširenja, da je taj proces živ i vrlo aktuelan”, rekao je Presker.

On je istakao da je konsenzus da se ova dikcija uvrsti u deklaraciju sa Brda kod Kranja postiglo svih 27 država članica EU.

Usvojena Deklaracija, prema njegovom sudu, može se posmatrati kao dodatni momenat koji pokazuje da su vrata Evropske unije zapravo širom otvorena.

“To bi trebalo državama i političarima Zapadnog Balkana da predstavlja jak podsticaj da naprave sve što je potrebno da se sistemi, institucije i društva što prije reformišu i usvoje vrijednosti i pravne tekovine EU”, naveo je Presker.