Ovo je doba godine kada se lagano prelazi sa ljetnjeg na zimski režim ishrane, gdje, kako kaže doktorka Jelena Popović, dominira jača hrana koja treba da obezbijedi organizmu više energije, ali koja je siromašnija vitaminima.
- Dnevni unos hrane mora da sadržati ugljene hidrate, proteine i masti, ali i da bude dopunjen vitaminima E i C, kao i omega 3 masnim kiselinama, koje djeluju na odbrambene snage organizma - kaže doktorka Popović.
Svakodnevno bi, kako dodaje, trebalo konzumirati propolis, koji je odavno potvrdio svoja antimikrobna svojstva i pokazao se kao dobar u borbi sa infekcijama. Nikako ne bi trebalo zanemariti adekvatan unos tečnosti, iako znojenje u ovom periodu nije više tako intenzivno.
DJECA I OBROCI
Osim toga šta od namirnica unose, kod djece je važno i kada ih konzumiraju. Kod njih dnevni unos mora da bude podijeljen u tri obroka i dvije užine.
Glavni obrok treba da sadrži većinom ugljene hidrate, koji su glavni uzvor energije, a zatim i proteine. Užine treba da su od voća ili povrća, kao izvor vlakana i minerala. Ne preporučuje se da užina bude neki gotov slatkiš.
Ona dodaje da osim vode, osvježenje može pružiti i ohlađeni čaj od, na primjer, koprive, jer podstiče rad jetre i bubrega.
Prema riječima doktorke Popović, cink oligoelement čije se rezerve u organizmu brzo troše, pa bi ga trebalo unositi u vidu ishrane ili suplemenata.
- Smatra se da 20 miligrama dnevnog unosa cinka povećava broj B limfocita i ubrzava sazrijevanje T limfocita, koji imaju glavnu ulogu u odbrani od infekcija. Njega ima dosta u telećem mesu - priča dr Popović.
Kako kaže, bundeva je namirnica koja se vezuje za dolazak jeseni, prepuna je minerala i bogata ugljenim hidratima, zbog čega je dobar izvor energije. Kraj avgusta i početak semptebra odlično registruju osobe koje imaju alergiju na ambroziju.
Da bi se smanjila reakcija, poželjno je povećati unos kalcijuma kroz mak, bademe, pasulje, ananas, breskve i smokve.
KAKO OJAČATI ORGANIZAM PRED ZIMU
Jesti ugljene hidrate, proteine i masti - hljeb, krompir, žitarice, kupus, banane, meso, piletinu, ribu, jaja, mliječne proizvode, grašak, boraniju, sočivo, pasulj, orahe, sjemenke, soju
Ishranu dopuniti vitaminima E (pšenične klice, jaja, orasi, lješnici, bademi, sjeme suncokreta, hladno cijeđena biljna ulja, spanać), i C (kivi, citrusno voće, dinja, brokoli, prokelj, karfiol, kupus, keleraba, paprika, peršun, paradajz), kao i omega 3 masnim kisjelinama (riba)
Konzumirati propolis (ima antimikrobna svojstva)
Unositi 0,3 decilitra tečnosti po kilogramu tjelesne mase (odrasle, zdrave osobe)
Konzumirati svježe voćne sokove i fermentirane mliječne proizvode s niskim procentom masti (izvori enzima, vlakana, vitamina i minerala)
Unositi cink ili ishranom ili u vidu suplemenata (povećava odbranu organizma od infekcija)
Konzumirati bundevu (puna minerala, bogata ugljenim hidratima, pa je dobar izvor energije)
Zbog alergija povećati unos kalcijuma (mak, badem, pasulj, ananas, breskve i smokve)
Fizička aktivnost je dobro došla.
