Podsjećamo, farma svinja u Spužu uzrokuje neprijatne mirise čak na udaljenosti od preko jedan kilometar od farme i povremeno uzrokuje zagađenje rijeke Zete.

Preduzeće Niksen Čavor je u decembru mjesecu prošle godine konačno zatražilo ekološku dozvolu za rad farme svinja nakon inicijative za inspekcijski nadzor koju je podnijela Organizacija KOD.

“To je bio i način da se urade prvi koraci za čist vazduh i čistu rijeku Zetu u ovom gradskom naselju. Pomaci su već tu i vlasnik farme će od uskoro tretirati svinjsko đubrivo i prostor farme rastvorima bakterija koje će smanjiti neprijatne mirise i poboljšati rad farme. Tako zahvaljujući upornosti građana i inicijativi Organizacije KOD nastavlja se poboljšanje životne sredine u Parku Prirode Rijeka Zeta. U toku je proces izdavanja ekološke dozvole za rad farme u sklopu kojeg je organizovana javna tribina na kojoj su mještani ponovili svoj zahtjev: „nemamo ništa protiv farme ali hoćemo da se neprijatni mirisi riješe najkasnije za godinu dana“, navodi Iković.

Na pomenutom sastanku predstavljena je tehnologija efikasnih mikroorganizama i razmotrena mogućnost njene primjene u farmi svinja kako bi se za kratko vrijeme smanjili neprijatni mirisi u Spužu.

“Zatupnik navedene tehnologije je predstavio način i mogućnosti upotrebe mikroorganizama i potencijalne rezultate. Bakterije i drugi mikroorganizmi održavaju prirodnu ravnotežu i zapravo plodna zemlja nastaje hranjenjem bakterija. Ako se formule iz prirode primijene na zatvorene – vještačke sisteme, kao što su farme svinja, onda ta ravnoteža može da se uspostavi u životnom prostoru svinja pa da đubrivo ubrzanim putem bude pretvarano u plodnu zemlju koja ne emituje neprijatan miris. Ovo je samo jedan način korišćenja efikasnih mikroorganizama, koji imaju sve veću upotrebu u održavanju higijene, tretiranju otpada, otpadnih voda, proizvodnji hrane kao i jačanju i liječenju čovjekovog organizma”, kazao je Iković.

Kako je dodao, osim što efikasni mikroorganizmi mogu smanjiti neprijatne mirise na farmi, oni mogu povećati proizdvodnju jer smanjuju smrtnost svinja, smanjuju stres životinja i upotrebu antibiotika.

“Ovo može biti odlična dobra prilika da zainteresovani studenti prate ovaj proces i dobijene rezultate objave u nekom od naučnih časopisa. Tako se može stvoriti novi kadar za testiranje i primjenu novih tehnologija i prostor za njihovu širu primjenu u Crnoj Gori i regionu”, navodi Iković.

Vlasnik farme je pristao da pimijeni ovu tehlologiju, a opština će uskoro ozvaničiti dalji način rada farme.

“Da li će mikroroganizmi „završiti posao“ i osloboditi nas neprijatnih mirisa najviše zavisi od toga da li će uprava farme uredno primjenjivati ovu tehnologiju. U međuvremenu čekamo da Opština Danilovgrad ozvaniči mjere za smanjenje neprijatnog mirisa, a inspekcija da uredno prati situaciju na terenu. Primjena najboljih tehnoloških rješenja donosi dobro i preduzetniku i mještanima, kao i životnoj sredini. U konačnom ovo je pokazatelj da kada se svi okupimo oko zajedničkog cilja tek tada postajemo zajednica”, poručuje Iković.