Piše: dr Bojan Vasilev

U zdravom tijelu – zdrav duh. Izreka koja se najčešće citira kada je u pitanju zdravlje u širem smislu. Razmislimo malo o ovoj rečenici.

Da bi naš organizam funkcionisao ispravno, odnosno da bi naš duh (duša) i tijelo bili u skladu, neophodna je redovna fizička aktivnost. Dokaz za to je lučenje nekoliko hormona i supstanci, u toku i nakon fizičke aktivnosti, koji djeluju blagotvorno na naše raspoloženje i osjećanja.

U današnje vrijeme, a posebno posljednje dvije godine, došlo je do izraženijeg narušavanja ravnoteže između duše i tijela, na štetu i jednog i drugog. S obzirom na to osvrnućemo se na tjelesni aspekt ove ravnoteže, nikako ne zaboravljajući i ovaj drugi duhovni i duševni.

Posebno u toku ove pandemije, ljudi počinju pojačano da se interesuju za korelaciju između svog zdravlja i fizičke aktivnosti, a posebno nas zanima odnos između infekcije i nastavka treniranja.

Prije svega, treba napomenuti da trenutno postojanje bilo koje infekcije ili simptoma iste (povišena temperatura, kašalj, kijavica itd.) ograničava do potpuno isključuje trenažni proces. Važno je znati da za svaki stepen povišene tjelesne temperature dolazi do povećanja broja otkucaja srca za 4-17/min. Ukoliko uzmemo u obzir da pri fizičkoj aktivnosti svakako dolazi do porasta srčane frekvence, i da se teorijska maksimalna srčana frekvenca računa po obrascu 220 minus broj godina, možemo zaključiti da pri maksimalnom naporu ili naporu blizu maksimuma, može doći do ozbiljnih kardioloških problema, pa čak i do srčanog zastoja. Zato treba biti vrlo oprezan kada se trenira pod povišenom temperaturom. Naravno tu su i druge tegobe koje ograničavaju fizičku aktivnost. Kao što su otežano disanje, kašalj, malaksalost, bolovi u mišićima.

Vraćanje treningu zavisi od velikog broja faktora. Da li je osoba rekreativac ili profesionalni sportista? Koji je intenzitet treniranja? Ono što je iz medicinskog ugla jako važno – kakva je bila klinička slika?

Neke opšte preporuke su sljedeće:

Blaga klinička slika (grubo rečeno bez zapaljenja pluća):

7 do 10 dana od prestanka tegoba može se započeti sa lakim aktivnostima tipa šetnje ili lagane vožnje bicikla u trajanju oko 15 minuta dnevno. Ova faza lakih fizičkih aktivnosti treba da traje minimum 2 dana. Zatim se postepeno pojačava intenzitet i dužina trajanja treninga. To je faza umjerenih fizičkih aktivnosti i tu se može uključiti lagani džoging ili nešto brža vožnja bicikla. Ova faza treba da traje najmanje 1 dan po 30 minuta dnevno. Tek nakon ove faze treba početi sa sport-specifičnim aktivnostima sa postepenim povećavanjem intenziteta i trajanja treninga da bi se dostiglo stanje i forma prije infekcije.

Srednje teška do teška klinička slika (grubo rečeno sa zapaljenjem pluća; težina zavisi od stepena zahvaćenosti plućnog tkiva):

Vrlo često je osoba bila hospitalizovana, na ozbiljnoj bolničkoj terapiji, na kiseoničnoj potpori itd. Najjednostavnije rečeno, kod ovakvih slučajeva, savjetuje se pošteda od fizičkih aktivnosti u trajanju 2-3 mjeseca uz redovne kontrole nadležnog ljekara.

Prije svakog vraćanja treniranju, a to se prije svega odnosi na osobe koje se ozbiljnije bave raznim vrstama fizičke aktivnosti i profesionalnim sportistima, preporučuje se da urade kompletan ljekarski pregled sa svim potrebnim analizama i po mogućnosti i test fizičkog opterećenja.

DokTok