Naime, prethodnih dana počeo je uvoz brašna iz Bugarske, ali kako su istakli pekari, ovo brašno znatno je skuplje od brašna iz Srbije, zbog većih cijena transporta. Iz ministarstva su istakli da ukoliko ne dođe do otvaranja tržišta Srbije, Crna Gora će uraditi sve da ukloni administrativne barijere kako bi i transport bio jeftiniji sa alternativnih tržišta.

Kako su "Danu" nezvanično saopštili iz Udruženja pekara pri PKCG, brašno se ugovara i kupuje na tržištu koje to dozvoljava, a to su zemlje okruženja.

"Nabavka se radi "tržišno", odnosno, nema organizovane nabavke već je po sistemu najbolje ponude. Neke količine su već u Crnoj Gori, neke se tek očekuju. Ono što je bitno da za sada neće doći do prekida lanca snabdijevanja brašnom. Cijene na tržištu su različite tako da nabavna cijena nije ujednačena. Ono što je jako skupo jeste transport koji značajno opterećuje cijenu", istakli su iz ovog udruženja.

Iz ove grupacije podsjećaju i da će cijena osnovne vrste hleba za sada ostati ista, ali već sada kalkulacijska proizvođačka cijena je gotovo jednaka pa čak i veća od proizvodnih troškova.

"Ukoliko se tržište osnovne sirovine ne stabilizuje, odnosno tržište Srbije ne otvori, nažalost, stvaraju se uslovi za povećanje cijene hleba, a nadamo se da do toga neće doći", poručili su iz ovog udruženja.

Vesko Nikolić direktor Uniprom pekare naveo je da zaliha ima za još desetak dana, te da se sada snabdijevaju od zaliha koje imaju domaći dobavljači.

"Čekamo da vidimo šta će Vlada uraditi, ali cijene brašna koje se uvozi iz Bugarske, je mnogo veća, odnosno između 600 i 700 eura po toni, a sa takvom cijenom teško da se možemo uklopiti u sadašnju cijenu hleba. Sadašnja cijena hleba formirana je po cijeni od 520 eura po toni. Čekamo da eventualno Srbija povuče odluku, jer je najjeftinije za nas, a u to računamo i cijene transporta i logistike, kao i to što je cijena pšenice jeftinije nego na drugim berzama, poput Pariza, Čikaga i drugih gradova", istakao je Nikolić.

Srbija proizvodi oko tri miliona tona pšenice godišnje, a prema podacima Privredne komore Srbije izvozi oko 126.000 tona brašna. U Crnu Goru ide nešto preko 44.000 tona, Sjevernu Makedoniju 35.637, tržište BiH snabdijeva sa oko 35.000 tona, a Albanije sa 4.234 tone.

Proizvođači brašna iz Srbije pozvali na ukidanje zabrane

Zbog rata u Ukrajini, Srbija je 10. marta obustavila izvoz osnovnih namirnica, pravdajući to pravovremenim reagovanjem na tržišne poremećaje i rast tražnje, kako na svetskom, tako i na domaćem tržištu. Međutim, iz odluke je izostavila Albaniju kojoj je u međuvremenu počela da isporučuje dio od predviđenih 30.000 tona pšenice i 17.000 tona kukuruza. Italiji je odobrila 67.000 tona kukuruza i 17.000 tona pšenice.

Proizvođači i otkupljivači žitarica, kako su pisali mediji iz Srbije, prethodnih dana pozivali su Vladu da omogući izvoz i u zemlje regiona, navodeći da se već stvaraju viškovi što može dovesti do zaustavljanja proizvodnje.