S napretkom tehnologije, djeca mnogo češće igraju igrice na gejming konzolama, kompjuterima i telefonima. Četrnaestogodišnja Isidora Jovićević, kojoj ta vrsta razonode nije u vrhu prioriteta, smatra da njeni vršnjaci mnogo vremena provode igrajući igrice.

Psiholog Milan Radovanović objašnjava da igranje igrica može pozitivno uticati na koordinaciju i motoriku.

"Da je gejming industrija doživjela ekspanziju i u Crnoj Gori, posebno tokom pandemije", ističe predsjednik Saveza elektronskih sportova Filip Šoć. Kaže da se na takmičenjima u igranju igrica koje je Savez do sada organizovao u prosjeku se prijavi od 80 do 90 odsto djece.

"Većina djece, nažalost, ima pogrešan pristup zbog čega dolazi do niza problema na psihološkom, fizičkom, socijalnom i porodičnom nivou", upozorava Radovanović.

Najgori scenario je, kaže, formiranje kliničkog sindroma zavisnosti.

Svjetska zdravstvena organizacija je, naime, sredinom 2018. na popis bolesti uvrstila i prekomjerno igranje svih vrsta igrica, dok je Kina djeci ispod 18 godina zabranila da igraju videoigre više od tri sata sedmično kako bi smanjila zavisnost.

Sagovornici RTCG-a su saglasni da ključna uloga ipak pripada roditeljima.

"Dokle god imamo mjeru i dok ono što radimo ne utiče negativno na nas, našu porodicu i okolinu, postupamo ispravno", zaključila je Isidora.

RTCG