Pozivaju Ustavni sud da u hitnom roku pokrene odgovarajuće procedure i da se što prije izjasni o njihovoj inicijativi.

Smatraju da izmjene ZLS nijesu usklađene sa drugim zakonima u pravnom sistemu Crne Gore, a naročito je važna neusklađenost sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika (ZIOP) koji predstavlja zakon više pravne snage.

“Ove promjene su, pored neusklađenosti sa zakonima, u suprotnosti i sa članom 91 Ustava Crne Gore kojim se reguliše hijerarhija pravnih akata, odnosno precizira koji se akti usvajaju kvalifikovanim većinama”,istakla je Papović.

Prema njenim riječima, ovim izmjenama prekršeni su i međunarodni izborni standardi i međunarodni pravni okvir koji proklamuju redovno održavanje izbornih procesa osim u izuzetnim, vanrednim, situacijama. 

“Izmjene ZLS su poslužile kao osnov predsjedniku Crne Gore da bez navođenja valjanih razloga odloži izborne procese u većem broju crnogorskih opština. Predsjednik je, naime, izmijenio sopstvenu odluku o održavanju izbora i izbore zakazao u novom, odloženom terminu za 23. oktobar. Na taj način je postupio suprotno članu 14 stav 2 ZOIP kojim je propisano da od dana raspisivanja izbora do održavanja izbora odbornika, odnosno poslanika ne može proteći manje od 60 ni više od 100 dana”, kazala je Papović. 

Dodaje da ovakvo postupanje predsjednika Đukanovića, naročito zabrinjava kada imamo na umu da je u decembru 2021. godine, pokušaj neke druge parlamentarne većine da na sličan način odloži izbore nazvao “opstrukcijom demokratije i opstrukcijom izbornog procesa”. 

“Ovaj način djelovanja Predsjednika i Skupštine Crne Gore dovodi do opasnog presedana tj. nezakonitog odlaganja izbora bez valjanog razloga, koji dalje može da znači da svaka parlamentarna većina, kojoj to bude politički interes, može odlagati lokalne izbore onako kako joj se prohtije”, kazala je Papović.

Nakon ovakvog shvatanja demokratije i pravnog poretka od strane Predsjednika i Skupštine, ostao je, kako dodaje, Ustavni sud kao posljednja odbrana prava i demokratskih principa. 

“Zato još jednom apelujemo na Ustavni sud da našu inicijativu što prije stavi na dnevni red i da sprovede transparentan postupak izjašnjavanja o njoj”, zaključili su iz CDT-a.