"Kako se navodi u predlogu, ostankom na snazi ovakvog zakona, stvorio bi se opasan i protivustavan presedan po kojem je intervencijom zakonodavca moguće proizvoljno mijenjati izborni sistem i to dok traju ranije zakazane izborne radnje.  Tako bi se npr. moglo dogoditi da ukoliko osporeni propis ostane u pravnom poretku Crne Gore da zakonodavac u septembru mjesecu odluči da pomjeri rok za održavanje  lokalnih izbora najkasnije za mart 2023. godine. S obzirom na navode ovog predloga, jasno je da su ispunjeni procesni uslovi da se ova predmet prioritetno razmatra na Ustavnom sudu", tvrde oni.

Kako navode iz DF-a, jasno je da je propis neustavan u cjelini, i u potpunosti protivan potvrđenim međunarodnim ugovorima.

"Prema tome, zakon nije usvojen dvotrećinskom većinom kako to Ustav nalaže, nego prostom. Pored toga, predstavlja direktno kršenje zabrane povratnog dejstva zakona, uzimajući u obzir da su izbori ranije raspisani za jun i jul ove godine. Dalje, sam predlagač ovakvog zakona je konstatovao da on treba biti privremena zamjena za sveobuhvatnu izbornu reformu, gdje  je za takvu zakonodavnu aktivnost bila potrebna dvotrećinska većina", dodaju oni.

Važno je, kako napominju, naglasiti činjenicu da je sporni tekst o odlaganju izbora inkorporiran u Zakon o lokalnoj samoupravi, a ne u Zakon o izboru odbornika i poslanika, čime je predlagač svjesno zaobišao dvotrećinsko odlučivanje, iako se u pogledu materije regulisanja sporni tekst nesporno bavi uređenjem izbornog sistema i to u dijelu termina održavanja izbora.

"Dakle, prije donošenja spornog propisa već su bile donijete odluke o raspisivanju izbora. Bilo da su prijevremeni ili redovni izbori, a koji su već raspisani, svoje utemeljenje imali su i imaju u propisima koji su važili u momentu raspisivanja. Takođe, da bi bilo koja odredba bila legalna, mora uspiniti domaće i evropske standarde zakonitosti, a pravni osnov kod ovog zakona je u cjelosti izostao, budući da je njime prekršen najviši pravni akt", naglašavaju iz DF-a.