"Kao ključni nalaz iz ovogodišnjeg istraživanja ističe se činjenica da nešto više od polovine crnogorskih građana (52%) smatra da crnogorski mediji imaju političke afilijacije. Dodatno zabrinjava činjenica da čak 48% ispitanika smatra da mediji rade u interesu političkih struktura,a svega 7.5% ispitanika ocjenjuje da mediji rade u interesu građana.  Istraživanje je ukazalo da je više od tri četvrtine građana barem jednom uočilo lažne vijesti u crnogorskim medijima, što govori da je u odnosu na 2021. godinu porastao broj građana koji svakodnevno ili često primjećuju lažne vijesti. Većina ispitanika navela je da se to dogodilo na internetu (65.3%), dok su lažne vijesti najmanje zastupljene na televiziji, radiju i štampanim medijima", objasnio je Jovanović.

Zaustaviti dezinformacije i lažne vijesti 

Kako je rekao, interesantna je i činjenica da 43.7% građana smatra da je potrebno da država kontinuirano nadzire i kontroliše medijske sadržaje na internetu sa ciljem zaustavljanja dezinformacija i lažnih vijesti. Ističe da građani koji ocjenjuju da je kontrola medijskog sadržaja u nekim slučajevima neophodna kontradiktorno naglašavaju da ne bi podržali nikakvu formu cenzure.

"Više od trećine ispitanika, 38.4% takođe ocjenjuje da mediji često ili gotovo uvijek različito izvještavaju o istom događaju u odnosu na druge medije. Kada je u pitanju upotreba medija televizija je i dalje medij koji se najčešće koristi, te tako 76.5% ispitanika navodi da taj medij koristi više puta nedjeljno ili svakodnevno. Ovaj procenat je značajno niži u odnosu na podatke iz prethodne dvije godine. Više od polovine građana svakodnevno ili više puta nedjeljno koristi društvene mreže (64.7%) i portale (59.7%), dok sve manji broj građana prati radio (46.7%) i dnevnu štampu (28.6%). Kada je riječ o portalima, nakon Vijesti (40.8%) građani najviše vjeruju portalu CDM (14.9%) odnosno portalu RTCG (10.8%). Portalu Analitika povjerenje daje 7.7% ispitanika, dok 6.7% navodi da najviše vjeruje portalu IN4S", naglašava Jovanović. 

On navodi da je trenutno u planu da DFC odradi kvanitativnu i kavalitativnu analizu medija sa najvećim povjerenjem građana, sa posebnim akcentom na političke afilijace medija, koja bi dopunila ovo istraživanje i dala još precizniju sliku medijske scene u Crnoj Gori.

Kako je rekao, kompletno istraživanje i prezentacija se mogu pronaći na ovom linku.

Medijske kuće moraju posvetiti više pažnje jačanju novinarskih kapaciteta

Govoreći o medijskoj sceni, Jovanović je kazao da je nažalost očigledna sve veća politizacija i polarizacija medija u Crnoj Gori, što i građani prepoznaju.

"To definitvno utiče na cjelokupno društvo, ali može imati reperkusije i na povjerenje koje građani pružaju tradicionalnim medijima i dovesti do okretanja ka mrežama kao primarnom izvoru informacija.  Finansijska primanja novinara su obrnuto srazmjerna obimu posla i tema koje novinari na dnevnoj osnovi moraju da pokrivaju. Uslijed takvog načina funkcionisanja nije realno očekivati da se novinari podjednako temeljno mogu posvetiti svakoj temi sto dovodi do smanjenog kvaliteta i profesionalnosti u izvještavanju i analizama", kaže Jovanović. 

On navodi da nadležni organi i medijske kuće moraju posvetiti više pažnje jačanju novinarskih kapaciteta, jer je to jedan od ključnih preduslova objektivnog i pravovremenog informisanja građana, kao branioca demokratije i demokratskih tekovina našeg društva.

"Još jedan od problema sa kojim se suočavamo jeste nedovoljan stepen samoregulacije i uticajem vlasničkih struktura na rad medija, pa samim tim i na objektivnost. Širenje lažnih vijesti i dezinformacija postaje sve veći problem, što ukazuje na neophodnost unapređenja medijske pismenosti u Crnoj Gori. DFC godinama radi na pospješivanju i promociji te teme, međutim potrebna je i politička volja kako bi se taj predmet našao u školskim klupama. Primjetan je snažan strani uticaj koji se ispoljava kroz određene medije i u Crnoj Gori. Interesantna je činjenica da ako isključimo Javni servis, sve televizije sa nacionalnom pokrivenošću su u vlasništvu stranog kapitala", rekao je Jovanović. 

Društvene mreže sve vidljivije 

Ukazuje da su društvene mreže sve vidljivije, da postaju važno sredstvo informisanja, a taj segment i regulacija istog je u potpunosti zanemaren. Polarizacija i snažna politizacija je posebno primjetna i na tim platformama, kaže on, što u kontinuitetu prouzrokuje zapaljiv i uvredljiv govor, kao i proliferaciju dezinformacija.

"Nephodan je kohezivni nastup i multisektorski pristup državnih institucija, medija i NVO sekotra kako bi se našlo adekvatno rješenje za izazove u kojima se mediji, a samim ti i cjelokupno društvo nalaze", cijeni Jovanović. 

Kako je rekao, "za nama je zaista jedan dosta intenzivan period rada, koji je dodatno usložen trenutnom dinamikom rata u Ukrajini".

"Ovogodišnje istraživanje je treće u nizu, a plan je da nastavimo sa praćenjim trendova. Takođe DFC od decembra 2021. godine redovno organizuje obuke medijske pismenosti za mlade pod nazivom Istraži-ukaži, koje su naišle na iznenađujuće dobar odziv. U narednom periodu se svakako može očekivati još nekoliko analiza i studija na kojima radimo, okrugli stolovi i konferencije koje cemo blagovremeno najaviti", naglasio je Jovanović.