Cilj donošenja ovog propisa, pored dodatnog usklađivanja sa Zakonom o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu je stvaranje uslova za unapređenje poslovnog ambijenta, razvoj usluga elektronske uprave, kao i efikasnije postupanje pravnih i fizičkih lica i nadležnih organa u smislu ovog zakona, pojasnili su iz MJU.

Donošenjem novog Zakona o elektronskom dokumentu doprinijeće se, ističu, ubrzanju digitalne transformacije kroz otklanjanje postojećih barijera, koje su bile kočnica punoj primjeni ovog zakona.

Digitalizacijom dokumenata postiže se, napominju, smanjenje upotrebe dokumenata u papirnoj formi, veća pristupačnost i publikovanje dokumenata, što je od posebnog značaja i za efikasnije ostvarivanje prava građana na dostupnost informacija od javnog značaja.

Ključne novine ovog zakona su, kako su naveli, šira primjena od postojećeg zakona, u smislu primjene zakona i na lokalne samouprave u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi;prepoznavanje digitalizovanog dokumenta koji se izjednačava sa elektronskim dokumentom; propisivanje uslova za pravnu valjanost digitalizovanog dokumenta;uvođenje elektronskog pečata, kao elektronske usluge povjerenja; propisivanje načina dostavljanja elektronskih dokumenata između nadležnih organa i stranaka; prevazilaženje barijere koja se odnosila na neprihvatanje elektronskog dokumenta od strane institucija, na način što je norma u novom zakonu definisana tako da se više ne zahtijeva izričito i slobodno izražena volje o prihvatanju upotrebe elektronskog dokumenta, koja je kod institucija davala prostor za neprihvatanje elektronskog dokumenta. (ovo je bila glavna kočnica primjeni elektronskog dokumenta).

Kroz primjenu ovog zakona, kao i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ovjeri potpisa rukopisa i prepisa, koji je u nadležnosti Ministarstva pravde, (koji je Vlada utvrdila na prethodnoj sjednici), a koji je usklađen sa ovim zakonom, stvaraju se svi uslovi za punu primjenu elektronskog dokumenta na svim nivoima.