Pored inicijative da džamija bude proglašena kulturnim dobrom, prema riječima Jabučanin, uslijediće i sveobuhvatna konzervacija i izrada projekta za konačnu integraciju otkrivenih temelja u izgled savremenog trga, piše Pobjeda.

Pored arheološkinje Jabučanin, u istraživačkom timu bili su i arheolozi Blažo Bošković i Stanko Jovanović.

PROBLEMI

Jabučanin je kazala da je ovo istraživanje pokazalo, po ko zna koji put kad je u pitanju ova vrsta zaštite, tj. ona koja se sprovodi nakon slučajnih otkrića prilikom različitih infrastrukturnih radova, manjkavosti Zakona o zaštiti kulturnih dobara i ustanovljene procedure obezbjeđivanja finansija. Naime, na osnovu člana 88 stav 6 ovog Zakona, na koji se Uprava za zaštitu kulturnih dobara poziva prilikom izdavanja rješenja o sprovođenju zaštitnih istraživanja od strane ustanove koju je osnovala Vlada, tj. JU „Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore“, propisano je da troškove arheoloških istraživanja i nadzora snosi država ukoliko sa investitorom građevinskih radova nije drugačije dogovoreno.

"Ovo znači da je Zakonom data mogućnost da se odgovornost u nedogled prebacuje sa jednog subjekta na drugi, sa investitora na Ministarstvo kulture i medija i obrnuto, i to najčešće kad se u zaštitna istraživanja već uđe, jer je rok njihove realizacije samo mjesec dana", objasnila je Jabučanin.

U ovom slučaju, Opština Bijelo Polje kao investitor je preuzela dio obaveza. Opredijeljena sredstva, međutim, nijesu dovoljna da pokriju troškove koji su već načinjeni zbog roka realizacije istraživanja koja su Rješenjem Uprave limitirana na 2. avgust ove godine.

"Država, u ovom slučaju nadležno Ministarstvo kulture i medija je okarakterisalo istraživanje Hadži Danušine džamije „od nacionalnog značaja“. Međutim, osim deklarativne podrške istim, nakon upućene urgencije za sufinansiranje, prema riječima nadležnih u Opštini Bijelo Polje, iz Ministarstva kulture i medija još uvijek nema odgovora, iako je istraživanje završeno a troškovi istraživanja minimalni za ovu vrstu radova",  kazala je Jabučanin.

Otkriveni temelji Hadži Danušine džamije na Gradskom trgu u Bijelom Polju

Ona je podsjetila da su zaštitna istraživanja inicirana nakon što su mašine izvođača radova Indel Inženjering d.o.o. prilikom pripremnih radova iskopa za potrebe izgradnje dinamičke podne fontane, čiji je investitor Opština Bijelo Polje, naišle na ostatke nadgrobnih obilježja – nišane i kamenu ploču na kojoj je natpis na staroturskom jeziku iz 1771. godine. Pronađeni tarih je ostatak hajrata Abdi Paše i prvobitno se nalazio na jednoj od javnih česama tadašnje Ašik Mahale u Akovu, Starom Bijelom Polju.

"Rješenjem Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore naloženo je sprovođenje istraživanja u dijelu islamskog groblja sa ciljem dislociranja skeleta i oslobađanja kat. parc. 1113 KO Bijelo Polje za nastavak infrastrukturnih radova. Iako se radilo o nalazima iz „mlađeg“ perioda koje tretira arheologija, sa stručnog aspekta im se pristupilo s naročitom pažnjom i savremenom arheološkom praksom, budući da je riječ o posljednjim vjekovima bjelopoljske istorije o kojoj postoji više interpretacija i tumačenja", rekla je Jabučanin.

OKOSNICA RAZVOJA

Fokus polemika do danas, prema riječima Jabučanin, bio je usmjeren na ostatke vakufa formiranog u XVIII vijeku, koji je sa džamijom, mektebom i medresom, narodnom kuhinjom i javnom česmom ostavila na opšte dobro onovremena filantropkinja Hadži Danuša, sa dodatnim imaretom od 13 dućana koji su obezbjeđivali samoodržanje njenih hajrata sve do početka Drugog svjetskog rata.

"Ovaj vakuf je, nema sumnje, bio okosnica razvoja i današnjeg centra Bijelog Polja, koji je u to vrijeme imao i pazar, stočnu i žitnu pijacu, sahat-kulu... Na zadovoljstvo istraživačkog tima, najveći dio dileme je razriješen, budući da je iskopavanjem dokazana pozicija i da su otkriveni cjelokupni gabariti ostataka jedne od rijetkih džamija koje nose žensko ime – Hadži Danuše", rekla je Jabučanin.

Ona je istakla da je sudbina ovog sakralnog islamskog objekta bila zajednička mnogim drugim u Bijelom Polju, porušenim u bombardovanju 1944. godine, koje je izvršeno „greškom“ saveznika na od okupatora već oslobođeni grad, prilikom kojeg su stradali i mnogi nedužni civili.

"Ono što nije srušeno bombama, dovršeno je kasnije prilikom mnogih izgradnji i rekonstrukcija trga, pa je džamija danas ponovo „oživjela“, doduše u nivou temelja i popločanja njene unutrašnjosti i trodijelnog trijema, koji su izgrađeni od lokalnog limskog kamena, tzv. ploča. Na osnovu starih fotografija, krov džamije prekriven ćeramidom, bio je na četiri vode, nad kojim se uzdizala drvena munara. Unutrašnjost je bila u svijetlo plavim tonovima, a pronalaženi su i sitni fragmenti maltera sa arabesknim detaljima. Ulaz džamije gleda ka Kibli, tj. ka zidu na kojem je uvidu polukružne plitke niše očuvan mihrab",  rekla je Jabučanin.

Ona je dodala da su ova zaštitna arheološka istraživanja, te buduća konzervacija i inicijativa da Hadži Danušina džamija dobije status kulturno dobro – na ponos svih Bjelopoljaca koji se svojim multietničkim raznolikostima susrijeću a ne sudaraju.

Diskutabilno govoriti o pokretnim nalazima

Prema riječima Marije Jabučanin, diskutabilno je govoriti o pokretnim nalazima sa ovog lokaliteta, budući da je cio prostor istraživanja bio prekriven debelim slojem šuta, u kojem je pronađena velika količina rasutih životinjskih kostiju.

- Oko temelja džamije otkriven je dio mezaristana čiji je veći dio ispod aktivnog dječjeg parka, sa karakteristikama tradicionalnih islamskih pravila i orijentacijom, bez priloga. Osteološki materijal, kao i pronađeni nišani od kojih pojedini svojim umjetničkim rješenjima i ornamentikom, prevazilaze funkciju grobnih obilježja, predati su Medžlisu islamske zajednice Bijelo Polje, koji je logistikom i volonterizmom velikodušno podržao istraživanja – rekla je Jabučanin.

Izvor: Pobjeda.me