Ekstremno opasan "toplotni stres“ postaće redovna pojava u podsaharskoj Africi, djelovima Arapskog poluostrva i velikom dijelu Indije, upozoravaju naučnici u novoj studiji objavljenoj u časopisu "Nejčer“ (Priroda).
Kako ističu, do kraja 21. vijeka ta područja će većinu godine imati veoma visoke temperature koje se smatraju opasnim.
Bez prilagođavanja, to će uveliko povećati broj bolesti povezanih sa vrućinom i smanjiti sposobnost rada na otvorenom prostoru.
Regioni koji gotovo nikada nisu iskusili ekstremnu vrućinu, imaće, između jednog, i 15 dana ekstremno opasnih temperatura svake godine.
Naime, prema indeksu toplote, gornja granica temperature koja se može preživjeti iznosi 93 stepena Celzijusa.
Ali, na otpornost ljudskog organizma na vrućinu utiče i vlaga.
Tako pri 100-odstotnoj vlažnosti opasna postaje i temperatura koja prelazi 31 stepen Celzijusov.
Opasnim se smatra temperatura iznad 40, a izuzetno opasnim ona iznad 51 stepen Celzijusov.
Do 2050, opasni indeks toplote mogao bi biti premašen tokom 50 odsto godine u tropskim regionima.
Do 2100. većina dana u godini spadaće u tu kategoriju, a čak 25 odsto godine moglo bi spadati u izuzetno opasnu kategoriju.
Naučnici upozoravaju da će ekstremne vrućine uticati na zdravlje starijih, siromašnih i osoba koje rade na otvorenom, a kakve će posljedice ostaviti na poljoprivredu, stočarstvo i ekonomiju – teško je i zamisliti sada.
Komentari