Nova-stara parlamentarna većina najavila je da će glasati protiv skraćenja mandata Skupštini, a razmišljaju i o bojkotu sjednice, u kom slučaju ne bi ni bila održana jer ne bi bilo kvoruma.

Iako iz Demokratskog fronta (DF), koji je i inicirao predlog da se raspravlja o tome je li Đukanović prekršio Ustav, ističu da imaju obavezu da zaštite Crnu Goru i njene institucije svim raspoloživim demokratskim sredstvima, konačnu odluku o tome treba da donose Ustavni sud.

S obzirom na to da je najviša sudska instanca u zemlji trenutno u blokadi, to jeste nemaju kvorum za donošenje odluka, jasno je da se taj sud mora pod hitno popuniti, ocjenjuju sagovornici "Dana".

Ipak, dok se svi nadaju pobošljanju situacije, razrješenje duboke krize još je na čekanju.

Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Vukić kazao je za "Dan" da je Đukanović prekršio Ustav jer nije pozvao sve predstavnike parlamentarnih partija na konsultacije, a i zbog toga što nije dao mandat lideru Demosa Miodragu Lekiću.

"Iako smo ga svi javno pozvali da da mandat Lekiću, on to nije uradio i tim činom je prekršio Ustav. Ustav je prekršio više puta, kao, na primjer, kada je prošle godine pozvao neke grupacije da reaguju kako ne bi bio ustoličen mitropolit Joanikije. SNP je tada podnio inicijativu za njegovo razrješenje. Đukanović je po ko zna koji put prekršio Ustav ne dajući mandat Lekiću, da bi stara parlamentarna većina formirala Vladu", rekao je Vukić.

Ističe i da o tome završnu riječ daje Ustavni sud.

"Taj sud u ovom trenutku nemamo, U proceduri je izbor sudija, na odboru se ispituju kandidati, a sve zavisi od brzine izbora, a mi ćemo nakon toga birati sudije u Skupštini, jednog po jednog ili sve četvoro, kako smo to mi predlagali. Da bi Ustavni sud mogao da donosi odluke u punom kapacitetu i da donosi odluke shodno Ustavu, mora se popuniti sudijama", kazao je Vukić.

Kako je u izjavi za "Dan" ocijenio građanski aktivista Nikola Grdinić, ukoliko bismo pravili retrospektivu ocjena trenutne političke situacije, ne bi bilo mjeseca u poslednjih 30 i više godina u kojem se ona ne bi mogla nazvati krizom.

"Dakle, konstantno smo u političkoj krizi, toliko dugo da malo ko i može dati odgovor na pitanje kako izgleda redovno stanje. Ono što je posebno bolno jeste što će građani ponovo podnijeti najveći dio tereta krize, a političari koji je izazivaju neće snositi odgovornost. Smatram i da će neusvajanje rebalansa budžeta pojačati nestabilnost i nesigurnost kod građana, a diskutabilno je kako će se ubuduće donositi odluke na državnom nivou, što će produžiti trajanje krize", rekao je Grdinić.

Ističe i da je pitanje je li Đukanović prekršio Ustav još jedan od naših brojnih paradoksa, ili makar igra dvije istine.

"Prvo je pitanje je li ili nije prekršen Ustav, a onda i ko je kriv zašto nemamo funkcionalan Ustavni sud. Svaka partija za svoje birače ima odgovor na ova pitanja, ali svi zajedno nemamo jedinstven i tačan odgovor. Đukanović treba da završi iza rešetaka, trebalo je već, a ako je osnova za skidanje njegovog imuniteta početak procesa pred Ustavnim sudom, te skidanje sa mjesta predsjednika, oni koji sebe smatraju njegovom opozicijom ranije su trebali da misle o tome. Pitanje Đukanovićevog kršenja Ustava, ili čak ugrožavanja ljudskih prava, moglo je i da se veže za kupovinu glasova za partiju na čijem je čelu godinama, možda se nije moralo čekati da se desi ovakva igranka nakon izglasavanja nepovjerenja Vladi. U konačnom, sve se svelo na rat saopštenjima navodne parlamentarne većine od 30. avgusta, a rješenje ćemo očigledno čekati do nakon novih izbora", ocijenio je Grdinić.

Što se tiče inicijative o skraćenju mandata Skupštini, naš sagovornik ističe da bi, poslije svih prevrata i trauma kojima smo prisustvovali tokom poslednjih pregovora o novoj vladi, sačekao i to glasanje u Skupštini.

"Ko zna, možda nas "većina" opet iznenadi", zaključio je Grdinić.

Predlog za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav, shodno poslovniku parlamenta, najranije se može staviti na dnevni red 10 dana od dana podnošenja. S obzirom na to da je inicijativa podnijeta 24. septembra, to znači da je 4. oktobara najraniji rok za njeno proceusiranje.