On je, gostujući u emisiji “Referat”, voditelja Marka Vešovića, koja se emituje u zajedničkoj produkciji Gradske RTV i Javnog servisa Crne Gore, istakao da se od promjene vlasti 2020. godine pa do danas nije krenulo sa onim što je morao biti osnovni cilj pobjednika izbora, a to je promjena sistema.

Očigledno da postoji sukob u Vladi i on se manifestuje neizborom direktora Uprave policije, ocijenio je Lekić.

“Bez direktora UP pokazuje se jedna nemoć. Premijer je u petak rekao da je ministar zadužen da zove u Brisel, da bi do ponedjeljka imali nekakvo tumačenje iz Brisela. Možete li to da zamislite, u danima vikenda se zove Brisel da nam objasni ono što je naša oblast?! Pa, zato smo država, da nešto i mi odlučimo”, objašnjava Lekić.

Dodaje da je to ozbiljan simptom poremećaja u sadašnjoj Vladi, koji bi uskoro morao biti razjašnjen.

Lekić ocjenjuje da se od promjene vlasti 30. avgusta 2020. godine, pa sve do danas, nije ušlo u ono što je bio osnovni cilj, a to je promjena sistema.

“Uspjeli smo da donesemo one zakone o tužilaštvu i to je bio određeni uspjeh, ali u nizu oblasti sistem nije promijenjen, tako da smo mi i dalje na početku, sa velikim znakom pitanja da li smo se dobro usmjerili”, kaže Lekić.

Kada je riječ o borbi protiv korupcije i kriminala, Lekić ističe da teško možemo biiti zadovoljni rezultatima.

“Osim određenih inicijativa tužioca, teško da možemo biti zadovoljni. Evropska unija traži te konačne presude, oni i dalje, nakon promjena, govore o kriminalu i korupciji kao glavnom problemu, i dalje uslovljavaju zatvaranje poglavlja ukoliko se ne postignu rezultati u pogledu poglavlja 23 i 24. Nisu oni još sa tim zadovoljni, a nisu ni građani. Građani su dosta i razočarani”, kazao je Lekić.

Lider Demosa kaže i da nije očekivao idilu poslije promjene vlasti, ali ni ovoliku dozu neozbiljnosti.

“Taj glavni problem kriminala i korupcije nema još zadovoljavajući rezultat, jer on je zadovoljavajući kada se postignu konkretni rezultati, smjeste ljudi koji su van zakona tamo gdje treba da budu”, navodi Lekić.

Lekić je govorio i o spoljnoj politici naše zemlje, i konstatovao da Hrvatska može biti kočnica na evropskom putu Crnoj Gori, zbog neriješenih odnosa.

“Kroz izjave i razne epizode reklo bi se da je moguće da se tako nešto desi. Kada je Hrvatska ulazila u EU, i kada smo bili jednako kandidati, zagovarao sam da te probleme tada rješavamo. Hrvatska je bila dužna da reguliše svoja pogranična pitanja, da bi ušla u EU. Međutim, mi smo bili u priči tada da nećemo nikoga da ucjenjujemo, da imamo civilizovane odnose i ništa se nije uradilo. Sada se malo podigao glas otuda”, ocjenjuje Lekić.

On se osvrnuo i na situaciju u Ukrajini, odnosno, na polemiku o eventualnom slanju crnogorskih vojnika u Ukrajinu.

“Ta tema nije dovoljno prisutna u javnosti, a građane to interesuje. U Ukrajini zvanično ne postoje strani vojnici, ali iz svih informacija koje se mogu vidjeti, naročito u zapadnim izvorima, više je nego očigledno da ima zemalja koje imaju tamo vojne predstavnike, ako ne obične vojnike ono neke koji usmjeravaju ka ciljevima. Ono što je važno reći jeste da NATO nema vojsku, već NATO čini zbir vojski iz zemalja koje pristaju na učešće u nekoj intervenciji. To su bilateralni sporazumi između ukrajinskih vlasti i određenih država”, objašnjava Lekić.

Ističe da ne vjeruje u mogućnost slanja crnogorsjkih vojnika, jer bi u tom slučaju Crne Gora morala da obavijesti javnost o toj namjeri i da dobije saglasnost Vlade i Skupštine.

Govoreći o sveukupnoj situaciji u Crnoj Gori i očekivanjima od programa Evropa sad 2, Lekić kaže da se ta priča kreće u dvije ekstremne linije.

“Jedna je da se radi o avangardnom, modernom potezu i snagama koje mi, obični građani nismo shvatili, te da je naša sreća da smo u njihovim rukama i da će nas dovesti do rezultata koje najavljuju. To je poželjna varijanta, navijam za nju. Ali, postoji i druga, da se nalazmo u rukama prevaranata koji ne biraju sredstva populizma i nije im bitno kako je državi već je bitno kako je njima, partiji”, zaključuje Lekić.