Stručnjaci za nagradu podijeljeni su u vezi sa mogućim dobitnikom.

Jedna strana misli da će ove godine izborom laureata biti izražena kritika ruskoj invaziji na Ukrajinu. Druga vjeruje da će naglasiti hitnu potrebu borbe protiv globalnog zagrijevanja.

Ove godine bilo je ukupno 343 tajnih nominacija pa bi petočlani Nobelov odbor mogao i iznenaditi stručnjake i odlučiti nešto sasvim drugo.

Henrik Urdal, direktor Instituta za istraživanje mira iz Osla (PRIO), rekao je da bjeloruska opoziciona liderka Svetlana Tihanovska i kritičar Kremlja Aleksej Navaljni, koji se nalazi u zatvoru, zaslužuju da im se oda počast zajedno.

“Oboje su šampioni nenasilnih prodemokratskih aktivnosti u svojim zemljama“, rekao je.

“I Navaljni i Tihanovska takođe su snažni protivnici rata u Ukrajini“, dodaje Urdal.

Od Drugog svjetskog rata nije bilo ratnog sukoba između dveju zemalja tako blizu Osla, sjedištu Nobelove nagrade za mir.

Odbor bi mogao i poslati poruku osude rata u Ukrajini i dodijeliti Nobelovu nagradu onima koji dokumentuju ratne zločine u Ukrajini kao što su Međunarodni krivični sud ili istražitelji Bellingcat-a.

Sad ili nikad

A na primjer ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, simbol ukrajinskog otpora i jedan od favorita na kladionicama?

“Odbor će vjerovatno biti jako oprezan u pogledu dodjele nagrade predsjedniku u ratu… bez obzira na to što je Ukrajina napadnuta“, rekao je Urdal.

“Uvjek će biti zločina, čak i na ukrajinskoj strani“, kazao je.

Hiljade ljudi širom svijeta mogu nominovati kandidate za nagradu do 31. januara, uključujući članove parlamenta i ministre iz svih zemalja, bivše laureate i neke univerzitetske profesore.

Članovi Nobelovog odbora takođe mogu predložiti svoje kandidate na svom prvom sastanku, koji je ove godine održan nedugo nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara.

Drugi posmatrači kažu da bi borba protiv klimatskih promjena mogla biti vrijedna Nobela nakon još jedne godine obilježene ekstremnim vremenskim prilikama, uključujući rekordni toplotni talas u Evropi i katastrofalne poplave u Pakistanu.

Stručnjaci UN-a za klimu izdali su jasno upozorenje u jako mračnom izvještaju u aprilu.

“Sad ili nikad, ako želimo ograničiti globalno zagrijevanje na 1,5 stepeni Celzijusa“, rekao je Džim Skea, koopredsjednik radne grupe koja stoji iza izvještaja.

Bez nagrade?

“Kada bi nagradu dodijelio za borbu protiv klimatskih promjena, Nobelov odbor imao bi jedinstvenu priliku da poruči da se višestruke krize s kojima se svijet suočava moraju rješavati zajedno“, rekla je Oda Andersen Niborg, čelnica Norveškog mirovnog vijeća.

Među imenima koja se spominju kao mogući dobitnici nagrade za klimu su švedska aktivistkinja Greta Tunberg i/ili njen pokret Petkom za budućnost, zatim neumorni britanski prirodnjak  Dejvid Atenborou i drugi aktivisti.

Među ostalim mogućim laureatima spominju se glavni sekretar UN Antonio Gutereš, UN-ova Okvirna konvencija za klimatske promjene (UNFCC) i ministar spoljnih poslova Tuvalua Sajmon Kofe, čijoj zemlji prijeti porast nivoa mora.

Ako odbor oda priznanje radu u drugim poljima, nagradu bi mogli dobiti aktivisti za ljudska prava iz Kine, Avganistana i Irana, kao i Transparency International ili Međunarodni sud pravde.

Po Sveru Logardu, naučniku Norveškog instituta za međunarodne odnose (NUPI), odbor bi mogao da odluči da nagradu ove godine uopšte ne dodijeli. Posljednji put to se dogodilo prije 50 godina.

“Niko ne može tvrditi da je nešto veliko postigao na području mira, sukobima kao da nema kraja, a sporazumi kao da postoje da se krše“, rekao je za AFP.

Nobelovu nagradu za mir prošle su godine dobili borci za medijske slobode – Marija Resa s Filipina, čijem portalu prijeti gašenje, i Rus Dmitrij Muratov, čijem listu je oduzeta licenca.