“Većina sudova je u startu započela postupke, bila su određena hapšenja, pokrenute su istrage, međutim, kada je počelo da se utvrđuje na koji način se došlo do tih komunikacija i koliko su one zakonito izuzete, odnosno koliko su autentične, onda su sudovi polako počeli da mijenjaju svoje stavove i da donose odluke kojima se ukidaju pritvori, obustavljaju istrage, zastaje s postupcima, upućuju se pitanja višim nadležnim sudovima kako nešto da se tumači, kako da se primijeni”, objašnjava advokatica Franović.

Ona ističe da postoji razlika u tome da li je država u kojoj se vodi postupak članica EU ili ne. Prema riječima advokatice Franović dosta toga se radi na osnovu evropskog istražnog naloga, koji je međunarodni instrument i primjenjuje se u okviru zemalja članica EU. U Njemačkoj su, kako ističe, počele da se donese odluke u kojima se navodi da je procedura međunarodna za primjenu tog evropskog naloga prekršena.

“Samim tim imate sada najnovije odluke u Njemačkoj koje traže od Tužilaštva da se pribave novi dokazi i informacije o tome kako je SKY izuzet, ko je dao saglasnost i kako je tekla cijela ta procedura. Imate i novu odluku koja je nama najinteresantnija i najbitnija, a to je odluka suda u Francuskoj, koja kaže da je jako bitno da se provjeri da li su postojali određeni sertifikati sa tehnološkog aspekta, način na koji se pristupilo serveru i izuzimanju podataka sa servera, te da li su ispunjeni svi neophodni uslovi za izuzimanje, a potom i skladištenje podataka. Osim toga postavlja se i pitanje na koji način su podaci skladišteni”, napomenula Franović.

Ona objašnjava da je upravo odluka francuskog suda veoma važna jer se traži provjera načina na koji je SKY komunikacija pribavljena. Sudovi u Crnoj Gori, sa druge stane, smatraju da nema razloga da se sumnja u ono što su im dostavili Francuzi.

“E sada kako izgledaju odluke u kojima mi kao Crna Gora ne želimo da preispitujemo rad francuskih nadležnih organa, a sa druge strane Francuska zaista počinje da preispituje rad svojih organa i da li su isti bili zakoniti”, zapitala se Franović.

Franović podsjeća da prvi slučaj u Višem sudu u kom se pojavila SKY komunikacija, nije prihvaćena kao dokaz već je naloženo da se preispita kako je su ti dokazi pribavljeni, da li su postojale određene naredbe, procedure i da li su one ispoštovane. Dva mjeseca kasnije, sudovi su ipak, počeli da prihvataju SKY kao dokaz pozivajući se na ovaj princip međunarodnog povjerenja uzajmnog da nema potrebe da se u ovoj fazi postupka preispituju rad nadležnih organa Francuske.

“Nikada nismo dobili objašnjenje zašto je promijenjen stav, sada počinjemo da sudimo pa ćemo istrage vjerovatno voditi na glavnom pretresu”, navodi Franović.

Njen kolega Dragoljub Đukanović, osim toga, ističe da se optužnice u kojima se pojavljue kao branilac zasnovane isključivo na SKY kominikaciji.

“Neki sporadični dokazi koji se tu nude i koji figuriraju u tim optužnicama, apsolutno ne mogu da budu potpora ovoj SKY komunikaciji.

Za mene kao i za većinu branilaca u Crnoj Gori, a i u regionu ta SKY komunikacija je nepouzdan dokaz. EUROPOL je u dokumentima dostavljenim nadležnim organima Crne Gore jasno naglasio da je SKY komunikacija nešto što bi samo trebalo da pruži potporu u operatvnom radu tužilaštva i policije, nikako da bude dokaz. Šta više naznačeno je da se ne može koristiti kod trećih organa”, kazao je Đukanović.

On istovremeno napominje da niko nije pružio dokaz o tome, na koji način je SKY komunikacija povezana sa drugim dokazima i osumnjičenim licima.

“Odakle dokaz da su baš oni koristili te telefone i koristili tu SKY komunikaciju i šta je u tim porukama, ako postoje, pisano. Ni u jednom od ovih predmeta nisam našao, barem u slučajevima gdje imamo optužnice, da je oduzet jedan jedini kriptovani telefon kojim bi dokazao da je neko vlasnik tog telefona, da ga je on koristio i da je on bilo šta pisao, govorio”, kaže Đukanović.

Odgovarajući na pitanje sa kolikim stepenom pouzdanosti se može povezati jedan telefon na kojem je bila instalirana navedena aplikacija sa osumnjičenim licem ukoliko kod tog lica prilikom pretresa telefon nije pronađen prilikom pretresa Franović i Djukanović navode da prema njihovim saznanjima ni jedan telefon nije pronađen.

“Na koji način telefom povezati sa licem, neku šifru tamo koju daje EUROPOL, stvarno ne znam. Lično mislim da ne postoji apsolutno nikakv način da se poveže. Pričati o tome da postoji slika nečija neđe, za mene je apsurd. Niti imate telefon u rukama osumnjičenog, niti imate činjenicu da ga je kupio, gdje ga je kupio, kako ga je platio, račun za taj telefon. Nemate bilo kakav podatak da se neka šifra koja postoji odnosi na to i to lice. Moraćemo da povjerujemo EUROPOL-u, a EUROPOL je policija. Da je to tako u krivičnom postupku ne bi postojali ni tužilaštvo ni sudovi. Tvrdim da ne postoji nijedan pouzdan dokaz da je neko lice koristilo taj i taj telefon”, kategoričan je advokat Đukanović.

Za njega će biti veoma interesantno šta će IT stručnjaci reći o svemu ovome jer kako navodi riječ je o sadržaju koji je podložan promjenama.

“Ko je to presreo? Neki haker? Ima li on neku dozvolu to da radi? Da li je on neki vještak? Da li mu je data neka naredba? Oćemo od neprava da napravimo pravo. Ko je napravio ključ? Svi ćute. Mi ne znamo ko je napravio taj ključ. Ako postoji ključ. Mi imamo samo optužnice – u redu, SKY komunikacju koja je poslata – u redu, ali ništa dalje ni kako ni što ni je li mijenjana ili nije mijenjana”, kaže Đukanović.

Njegova kolegnica objašnjava do kakvih saznanja su došle njihove kolege iz zemalja članica EU, koje su angažovale stručnjake kako bi im objasnili čitav postupak.

“Ono do čega su oni došli svojim istragama je da se vrlo vjerovatno radi o hakovanju servera, da se vjerovatno ne radi o zakonitoj i legalnoj metodi. Pojavile su se neke informacije da je 2018. godine u Holandiji, a ne u Francuskoj, otkriven ključ, da je traženo od holandskog istražnog sudije da odobri putem naredbe izuzimanje podataka, da je to odbijeno upravo zbog toga što ta metoda nije bila u skladu sa njihovim nacionalnim zakonom. A onda je 2020.godine formiran zajednički istražni tim u kojem su navodno Francuzi otkrili taj ključ”, kazala je Franović.

Dodaje i da su u Velikoj Britaniji advokati otišli korak dalje i angažovali stručnjaka koji je utvrdio da ne postoji način da se potvrdi autentičnost materijala koji je izuzet.

“Što znači da uopšte ne mora biti tačno ono što piše u tim komunikacijama. Sadržina je podložna promjenama i to je odgovor stručnjaka sa kojima smo mi razgovarali, s tim što su nam dopunili odgovor i rekli da postoji metod za provjeru da li je došlo do mijenjanja”, kazala je Franović.

Crnogorski advokati su, dodaje, pokrenuli inicijativu koju je potpisalo više od 100 advokata iz žemalja okruženja, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, koji su podržali tezu da SKY komunikacija apsolutno ne može da bude dokaz u postupku. Potpisi advokata se još prikupljaju i oni će se na kraju obratiti javnosti. Očekuje da i Advokatske komore zauzmu stav po ovom pitanju.