“Šta znači pomirenje Crne Gore? Koga to u njoj treba miriti i zašto”, upitao je on.

Prema riječima Bečića, Crna Gora je zemlja izrazito pluralna po nacionalnoj, vjerskoj i jezičkoj pripadnosti građana.

“Te su vrste pripadnosti čvrsto isprepletane, kao i u skoro cijelom našem okruženju, ali na vrlo originalan način. Kod dijela naših građana su razvijeni suptilni oblici identitetskog opredjeljivanja, često nerazumljivi mnogim našim prijateljima iz svijeta. U Crnoj Gori imamo znatan broj građana čija se nacionalna, vjerska i jezička pripadnost ne može pretpostaviti po nekakvom klišeu. To je naša crnogorska specifičnost, uslovljena istorijskim razvojem naše inkluzivne državnosti, koje se ne trebamo odricati i koja ne krši ničija prava”, ističe Bečić.

Na žalost, takva situacija, kaže Bečić, nije sprječavala višedecenijsku vlast da “svim tim razlikama brutalno manipuliše, dijeleći građane ne samo na politički podobne i nepodobne, već i na one prihvatljivog i neprihvatljivog identiteta”.

“Neke od njih je ta vlast čak stavljala pred iskušenja izbora između različitih segmenata njihovog sopstvenog identiteta. Tjerati nekoga da bira između svoje države, nacije, vjere i jezika je daleko ispod standarda koji se očekuju u Evropi 21. vijeka. To je pogotovo neprihvatljivo ako se čini zarad očuvanja apsolutne jednopartijske i lične vlasti, uz dovođenje u pitanje elementarnog građanskog sklada i suživota, koji je preduslov svakog prosperiteta, a posebno približavanja Evropskoj uniji. Na sreću, veći dio naših građana je u ljudima drugačije vjere i nacije prepoznao prije svega svoje susjede, kolege i prijatelje, a i svoje saradnike na istom poslu oslobađanja njihove zajedničke kuće – Crne Gore. Tako smo došli do preduslova za pomirenje u Crnoj Gori, ali ne i do samog pomirenja”, naglašava Bečić.

Nosilac izborne liste “Aleksa i Dritan – HRABRO se broji!” poručuje da pravi mir nije samo odsustvo rata, pa i manje dramatičnih sukoba.

“Mir primjeren današnjoj Evropi podrazumijeva stabilno osjećanje bukvalno svakog građanina da njegova pripadnost bilo kojoj nacionalnoj, vjerskoj i jezičkoj grupi ne utiče ni na koji način na njegov društveni, ekonomski, politički, socijalni ili bilo koji drugi status. Mir podrazumijevaju ne samo potpuno jednaka prava svih nacionalnih i vjerskih zajednica na očuvanje i unaprjeđivanje svojih tradicija, kultura i identiteta, nego i aktivna pomoć države svima njima u tome, bez ikakve diskriminacije ili povlašćenosti”, smatra Bečić.

Sve te zajednice, po njegovom mišljenju, moraju biti potpuno ravnopravne i u mogućnostima saradnje sa svojim pripadnicima i institucijama sa teritorije drugih država.

“Mir je i kad su svim građanima kao pojedincima bez razlike zagarantovana sva prava na izjašnjavanje, bilo vjersko, nacionalno ili političko. Sve to mora biti u skladu sa zakonom, a zakoni moraju zadovoljiti vrhunske evropske standarde inkluzivnosti. Učimo od Evrope zaštitu i poštovanje različitosti, a obogatimo je našim različitostima, zaštićenim i pomirenim na evropski način”, dodao je.

Prema njegovim riječima, pravo pomirenje je kada “svi shvatimo koliko značimo i jedni drugima i našoj zajedničkoj kući”.

“Kad svi budemo svjesni da ona pripada svima nama podjednako, a i svi mi njoj, tek će onda ona pored formalno priznatog imati i svoj puni, suštinski suverenitet koji niko neće moći da ugrozi ni spolja ni iznutra. Tek će tada Crna Gora moći da zaista krene ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji”, ističe nosilac izborne liste “Aleksa i Dritan – HRABRO se broji!”.

Budimo hrabri i učinimo taj presudni korak, poručuje on.

“Ovjekovječimo jednom za svagda našu Crnu Goru kao zemlju svih njenih građana, ravnopravnih sa svim njihovim tradicijama i pripadnostima. Uvjereni da smo za to sposobni kao što smo bili sposobni da konačno okrenemo leđa onima koji su nam dijelili kuću”, zaključuje Bečić.