Sošić, koji je učestvovao u davanju ocjena, kazao je da smo ispunili 46 odsto bodova na indeksu demokratije.

"Same ocjene nijesu potpuno naše, mi predlažemo, a ti podaci prolaze kroz više filtera", kazao je on.

Cijeli Zapadni Balkan je na sredini kada je riječ o stanju demokratije.

Ove godine je simpatično što imamo istu ocjenu kao Srbija i Albanija, s tim što smo mi pali, Albanija se do te ocjene popela, a Srbija je stagnirala. Od nas su gori Kosovo i BiH, a najbolji u regionu, mada ne nešto previše značajno je Sjeverna Makedonija sa 48 odsto", kazao je on.

Objasnio je da se cijeli region nalazi na sredini između nečeg što je veoma autoritarno ka nečemu što je konsolidovana demokratija i smatra se hibridnim ili tranzicionim režimom.

"Treba nam dosta napretka u raznim obastima, a te oblasti su demokratsko upravljanje, izborni proces, pravosuđe, korupcija, mediji, lokalna uprava, civilno društvo. Sve one oblasti kroz čije odlike mi i svi u Fridom hausu mjere na koji način se približavamo na primjer Estoniji, a idemo dalje od Tadžikistana", kazao je on.

Objašnjava da nijesmo uvijek bili u ovoj kategoriji.

"Mi smo 2019. godine paliu kategoriji u hibridnih tranzicionih režima. Od 2013-2019. smo bili polu-konsolidovana demokratija, odnosno imali smo više od 50 bodova. Od 2013. do dana, smi smo u konstantnom padu", objasnio je Sošić.

Ovo jeste najgori izvještaj, ističe on, ali nije u svim parametrima.

"Na primjer, u prošlogodišnjem izvještaju, imali smo pad kada je riječ o pravosuđu, ali rast za ukupno nacionalno demokratsko upravljanje", kazao je on.

Ove godine smo pali samo u oblasti nacionalno demokratsko upravljanje, dok smo u svim ostalim parametrima stagnirali.

Za njega je najveći problem izborni proces, od formiranja Opštine Zeta, do produžetka mandata poslanicima.

"Naš prosjek je oko tri od maksimalnih sedam. Što znači da nigdje nemamo bajne ocjene kojima treba da se hvalimo. Mi sada treba da poboljšavamo ocjene u tim oblastima, pogotovo u najgore ocijenjenoj oblasti borba protiv korupcije. Najbolje je ocijenjeno civilno društvo, iznad pet, i to je uzrokovano time što u društvu postoje nezavisne NVO koje kritikuju vlast", kazao je on.

On je poručio da politički akteri treba prvo da pročitaju izvještaj pa da ga komentarišu.

"Ono što meni smeta što vlast na svaku kritiku reaguju agresivno. Mi smo na to do 2020. godine navikli, ali smo očekivali da se to promijenilo", kazao je on.

Istakao je da ne očekuje od vlasti da samo pokažu drugačiju reakciju.

Dodaje da do boljeg izvještaja možemo doći predanim reformama.

"Okončanjem nekih procesa koji su već primijećeni u oblasti kriminala i korupcije, pravosuđa, nacionalnom demokratskom upravljanjem imamo šansu da to popravimo