Kako su iz te kompanije odgovorili Pobjedi, iako su sumnje izrazili mještani Lovćena u obraćanju državnim adresama, uz upozorenje da je na djelu devastacija Nacionalnog parka, nijedan prateći sadržaj same žičare ne odstupa od planova i projekata kao i ukupne odobrene dokumentacije koju su pratile adekvatne procjene koje su koncipirale nadležne državne institucije.
Trasa Žičare polazi od Duba, koji se nalazi na teritoriji opštine Kotor i vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen, na 1.348m nadmorske visine. Projektovani kapacitet je 48 gondola na nivou od 1.200 putnika po satu, dok je vrijeme putovanja od stanice Dub do stanice Kuk nepunih 11 minuta.
Gradilište na Kuku, Foto: Google Earth, Pobjeda
Kamen temeljac za ovaj projekat postavljen je 13. jula prošle godine, a godinu kasnije izvedena je probna vožnja, ali je otvaranje i pokretanje kabla koji će turiste podići uz padine Lovćena sa pogledom na Boku, odgođen za mjesec.
Do Kuka će, sa cetinjske strane, voditi pristupni put koji je probijen, ali još nije finiširan, dok je u njegovoj blizini i velika trafostanica sa koje će se električnom energijom napajati sama žičara i prateći objekti. Prema njavama poslužiće i za poboljšanje napajanje električnom energijom cijelog područja.
Protesti i upozorenja
Otvaranje žičare "Kotor–Lovćen" za komercijalne vožnje planirano je 14. avgust u 10 sati, do kada će biti završeni ključni radovi na ovom turističko-infrastrukturno projektu koji je minulih mjeseci, osim ičekivanja presijecanja vrpce i početka rada atrakcije o kojoj se govori decenijama, podigao i dosta prašine u javnosti.
Prije svega zbog negodovanja mještana Njeguša i Ivanovih korita, ali i nevladinog sektora i ekologa koji smatraju da je način gradnje proizveo drastičan negativan uticaj na životnu sredinu, odnosno sam Nacionalni park Lovćen.
Aktuelno stanje na gradilištu “Biking pump track” pratećeg objekta, Foto: Pobjeda
Odbor mještana Njeguša i Lovćena nakon nekoliko obraćanja proljetos, u petak su ponovo, ovoga puta otvorenim pismom premijeru Dritanu Abazoviću, potencirali da je u okviru realizacije projekta došlo do neprihvatljive devastacije zone nacionalnog parka.
Predstavnik odbora, ugostitelj Dragan Duda Čavor, kazao je da oni nijesu protiv gradnje žičare, na koju se dugo čekalo, ali je izrazio sumnje da se realizuje i segment koji nije obuhvaćen projektom, dok je ključna ocjena da je na nepotreban način država sa svoje strane kao davalac koncesije pripremila elektroenergetsku infrastrukturu i izgradila dalekovod za napajanje žičare, krčeći puteve od stuba do stuba u zaštićenoj zoni nacionalnog parka, ali i UNESCO, u dužini od 3,5 kilometara.
Prethodno je, krajem juna, Patriotski pokret otpora "Lovćenske straže 1990“ pozvao državnog i specijalnog državnog tužioca da se aktivno uključe zbog, kako su naveli, nepoštovanja i kršenja Ustava Crne Gore, Zakona o nacionalnim parkovima, Zakona o zaštiti prirode, Zakona o životnoj sredini i niza internih dokumenata koje je donijelo Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore.
Obrazložili su da je uža zona Nacionalnog parka Lovćen zabrinjavajuće devastirana od strane misterioznih izvođača radova, dok je na jednom broju lokacija CEDIS mimo planskih dokumenata i bez elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu - probio pristupne puteve do dalekovoda.
Sve po papirima
Predstavnica za odnose s javnošću firme "Kotor cable car“ koja upravlja žičarom, Ana Ivanović-Dedović saopštile je da je izvođenje ovog projekta predviđeno još Prostornim planom NP "Lovćen“ prije više od 10 godina.
"Projekat izgradnje Žičare "Kotor-Lovćen" je još od faze planiranja sprovođen uz koordinaciju i usvajanje preporuka UNESCO-a, usljed čega je i trasa izmještena na poziciju Dub, odnosno na područje industrijske zone, upravo u cilju postizanja zanemarljivog uticaja na područje pod zaštitom", navela je ona.
Ivanović-Dedović ističe da kada je riječ o dokumentaciji, za konstrukciju žičare, ulaznu i izlaznu stanicu, uključujući i povezane objekte u okviru kompleksa Dub i Kuk, Žičara "Kotor – Lovćen“ DOO je za sve sadržaje obezbijedila svu zakonima propisanu dokumentaciju.
"Konkretno za konstrukciju žičare i objekte ulazne stanice na Dubu i izlazne na lokaciji Kuk izdati su urbanističko-tehnički uslovi, urađen i revidovan glavni projekat izgradnje žičare Dub - Kuk na koji su dali saglasnost CEDIS, CEGES, MUP - Direktorat za vanredne situacije, Uprava za saobraćaj, Agencija za civilno vazduhoplovstvo, vodovodi Kotor i Cetinje. Urađen je i revidovan Konzervatorski projekat; dobijena saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Elaborat procjene uticaja na zivotnu sredinu; prijavljena gradnja i dobijen zapisnik građevinskog inspektora da se radovi mogu izvoditi po revidovanom glavnom projektu", navela je Ivanović-Dedović.
Privremeni objekti
Na pitanje da razjasne da li se mimo projekta, kako u otvorenom pismu iskazuju sumnju mještani, usput rade i neke dodatni sadržaji i kpaciteti, iz kompanije objašnjavaju da ne postoji ništa što je van predviđenih i odobrenih.
"Svi prateći sadržaji planirani su Programom privremenih objekata. Dio pratećih sadržaja je realizovan u tekućoj godini, dok su drugi planirani za naredne faze projekta. Svi sadržaji su dobili odgovarajuće zakonom propisane dozvole i saglasnosti, uključujuci i saglasnosti Agencije za zaštitu životne sredine i Uprave za zaštitu kulturnih dobara", navode iz kompanije Žičara Kotor Lovćen.
Projektovani izgled “Amfiteatar” pratećeg objekta, Foto: Pobjeda
Ivanović-Dedović precizira da će tokom ove sezone iz programa privremenih objekata u okviru Nacionalnog parka Lovćen biti završeni restoran, bob staza, biking pump track i amfiteatar. Kako je kazala, na taj segment programa je Vlada dala saglasnost i pribavljena su sva zakonom propisana dokumentacija. Sadržaji se upodobljeni održivoj valorizaciji lovćenskog kraja, sa akcentom na sport, rekreaciju kao i afirmaciju kulturne autentičnosti podneblja.
"Takođe u toku je i rekonstrukcija starih pješačkih staza, koja podrazumijeva djelovanje bez negativnog uticaja na životnu sredinu, a za koju postoji relevantna dokumentacija. Ponavljam, za sve sadržaje povezane sa Žičarom "Kotor – Lovćen“ u skladu sa propisima obezbijeđena neophodna dokumentacija", navela je ona.
Na pitanje da li su u kompaniji imali priliku da održite neki sastanak sa mještanima Lovćena i Njeguša, predočite im elemente projekta i vizije, ona je kazala da do sada nijesu imali formalnih ili neformalnih upita, ali predočava da "su za konstruktivni dijalog i dogovor uvijek na raspolaganju“.
Makadam do dalekovoda
Jedan od ključnih prigovora mještana je da je ambijentalna cjelina parka naružena i izranjavana izgradnjom dalekovoda do kojih dolazi pristupni makadamski put. U to se na terenu uvjerila i ekipa Pobjede. Pored starih dalekovoda koji su postavljani bez tako primjetnog uticaja, do novih se duž cijele trase može gotovo doći terenskim vozilom.
Kako je Pobjedi u aprilu tokom inteziviranja izgradnje i postavljanja dalekovoda kazao predsjednik odbora mještana Pero Radnjić, koji živi već 13 godina na Njegušima, bio je zaprepašćen radovima na Lovćenu.
"Nikad nije bilo da se probijaju putevi do svakog dalekovoda. Nemamo ništa protiv žičare, ali nama mještanima nijesu dozvolili da proširimo kuće, a oni mogu da prave puteve gdje hoće", kaže Radnjić. Ističe da se oni na svojim ognjištima osjećaju kao građani drugog reda.
Organizacija EXPEDITIO - Centar za održivi prostorni razvoj iz Kotora, iskazala je ranije zabrinutost zbog intervencija na području Lovćena koji ima najveći stepen zaštite kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou.
"Put koji vodi od Kotora do Krsca, a zatim do Međuvršja na Lovćenu, dio je pejzaža izuzetne vrijednosti. U donjoj zoni on prolazi kroz prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora koje je na Listi svjetske baštine UNESCO-a, a u gornjoj kroz NP Lovćen koji je prirodno dobro najvećeg stepena zaštite u Crnoj Gori. Trenutno se uz ovaj put, u blizini Žanjevog Dola i katuna Bižaljevac, probijaju putevi koji devastiraju pejzaž, a koji su očigledno pristupni putevi za postavljanja određenih dalekovoda", kazala je ranije Aleksandra Kapetanović iz Expeditio.
Trafostanica za napajanje stanice Kuk sa pratećim objektima, Foto: Pobjeda
Kazala je da su se dalekovodi postavljali i ranije, i u mnogim zaštićenim područjima, međutim te intervencije nijesu ostavljale ovakve ožiljke u prostoru kao ove.
"Nažalost, ista je situacija i sa pristupnim putevima koji se trenutno prave za potrebe žičare Kotor – Lovćen. Sve ove intervencije su "iskasapile“ pejzaž padina Lovćena", kazala je Kapetanović dodajući da je sve ovo što se dešava nastavak loših praksi, prilikom izgradnje infrastrukturnih elemenata, koje su već devastirale pejzaž zaštićenog područja.
I Vuk Iković iz "Preokreta“ kazao je tada Pobjedi da nije sporna izgradnja žičare, sporan je način gradnje.
"Kao i u medicini, način operacije određuje brzinu zarastanja rane i veličinu ožiljka. Ovo nam se dešava jer sistem procjene uticaja projekata na životnu sredinu postoji formalno, ali ne i suštinski. Ekološka infrastruktura nije dio projektne dokumentacije, pa izvođač radova ne zna gdje i kako ukomponovati šume, vode i njihove životinje u jedan projekat. Neznanje i neodgovornost se sakrivaju opštim mjerama zaštite koje izvođač radova, sve i da hoće, ne može da primijeni jer ne zna šta je funkcioner htio da kaže", upozorio je Iković dodajući da je nacionalni park najveće prirodno bogatstvo jedne države, a ima i snažnu kulturnu dimenziju.
Put i struju radi država
Iz kompanije Žičare Kotor - Lovćen, su u odgovorima na pitanja novinara Pobjede pojasnili da je jedna od obaveza koncedenta (davaoca koncesije) bila izgradnja elektroenergetske i putne infrastrukture.
Pristupni putevi za dalekovode od Žanjevog dola do Kuka, GoogleEarth, jun 2023, Foto: Pobjeda
"S obzirom na navedeno, za te objekte takođe postoji sva neophodna dokumentacija, uključujući i saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Elaborat o procjeni uticaja. Žičaru nije moguće staviti u pogon bez energetske infrastrukture, a gradnja te infrastrukture podrazumijeva gradnju dalekovoda i pristupnih puteva do dalekovoda", navela je Ivanović-Dedović.
Ona je naglasila da sama trasa žičare koju grade koncipirana je tako da ima funkciju održive valorizacije lovćenskog kraja čija je ključna vrijednost netaknuta priroda i autentičan ambijent.
"Za nas, svako narušavanje ovih vrijednosti znači i narušavanje kvaliteta naše ponude. Upravo zbog toga, u cijelom procesu izgradnje pa nadalje tokom koncesionog perioda, primarni zadatak biće očuvanje područja Nacionalnog parka sa okolinom. Osnovni i krajnji cilj je da lovćenski kraj u perspektivi uz Žičaru prosperira na isključivo održiv način. Međutim, donositi sud prije zavšetka radova definitivno ne vodi formiranju objektivnog stava o projektu", zaključila je Ivanović - Dedović.
Radi se monitoring životne sredine na mjesečnom nivou
Iz kompanije "Žičara Kotor-Lovćen“ naveli su da stručnjaci na mjesečnom nivou rade monitoring u skladu sa mjerama iz Elaborata rađenog za žičaru i do sada nije zabilježen negativan uticaj na životnu sredinu.
To su odgovorili na pitanje imaju li podatke o tome u kojoj mjeri je neka od endemičnih vrsta neposredno bila ugrožena, uključujući staništa i mikrolokalitete rijetkih biljaka ili gmizavaca
Kako je saopštila Ana Ivanović-Dedović, NP Lovćen i Žičara će u narednom periodu tijesno sarađivati.
"O stepenu naše opredijeljenosti da se adekvatno očuva prirodni ambijent potvrđuje blizu 100 hiljada eura uloženih u ozelenjavanje donje stanice na Dubu. Aktivnosti u NP "Lovćen“, sa druge strane, zahtijevaju dugoročni angažman i planiranje, a o ishodima ćemo blagovremeno obavještavati javnost", navela je ona.
Pobjeda
Komentari