Građanski koncept Crne Gore umnogome je bio ugrožen tim događajima. Parlamentarna istraga o dešavanjima na Belvederu još nije okončana, a Izvještaj o rezultatima postupanja sektora bezbjednosti i dalje je pod oznakom tajnosti.

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović juče je komentarisao je kako nema ništa spektakularno u pomenutom Izveštaju, a precizan odgovor zašto nikad nije skinuta oznaka tajnosti sa tog dokumenta nije dao.

Njegovu izjavu, kao i to gdje je država danas nakon belvederskih događaja za portal Dnevno komentarisao je građanski aktivista i samostalni odbornik u Skupštini Glavnog grada Aleksandar Zeković, koji je bio i dugogodišnji predsjednik i član Savjeta za građansku kontrolu rada policije.

Pita se zašto na nešto što nema smisla i u čemu nema ničeg spektakularnog uopšte stoji oznaka tajnosti. 

“Tu informaciju nam saopštava neko ko je dio izvršne vlasti i neko ko može na zakonit i utemeljen način da se založi kod struktura bezbjedosti da se takva oznaka i otkloni”, smatra on. 

I danas onemogućen pristup informacijama

Za portal Dnevno Zeković kaže da je namjera vlasti i tada, a i sada nakon dvije godine, da na jedan način namjerno kriminalizuje jednu vrstu otpora koji je pružen kleronacionalističkoj politici.

Ističe da do danas javnost nije doživjela otvaranje pristupa svim informacijama koje bi im pomogle u razumijevanju šta se tačno dogodilo.

“Pristup informacijama se onemogućava, a do sada iznad naših glava stoji da se dobro pripazimo svi u smislu kakve će se okolnosti dogoditi kada se o Belvederu sazna puna istina koju niko drugi ne zna, sem onih koji su u samom vrhu crnogorske vlasti”, rekao je on.

Taj pristup, ističe, ne samo da je populistički nego i nije održiv i dobronamjeran, jer nije u interesu javnosti.

“Javnosti treba pomoći da razumije svoje razlike, da pomogne svima koji su skloni nasilju da od njega odustanu a najbolje se to može postići upravo kada se otvore dokumenta i prikažu informacije. Isključivo i uvijek treba da se barata samo činejnicama”, smatra on.

Mišljenja je da su vlasti htjele da preuveličaju događaje na Belvederu i predstave ga kao događaj terorizma i antidržavnog djelovanja.

“To se pokazalo kao neutemeljeno, a sa druge strane, i nakon što je prošlo neko vrijeme te iste politike i strukture žele da nastave određenu vrstu manipulacije”, ocjenjuje Zeković.

Belveder ima politički, društveni i građanski značaj

Aleksandar Saša Zeković, Foto: Screenshot

Prema riječima Zekovića, Belveder je na neki način, ipak, zaustavio jednu vrstu potpune eliminacije jednog dijela građana Crne Gore iz političkih i drugih tokova.

“Namjera Vlade, koja je isključivo bila bliska jednoj vjerskoj zajednici, je da potpuno sprovodi njen program u djelo”, pojašnjava on.

Dešavanja na Belvederu su, kako smatra Zeković, na neki način bile jedna vrsta odgovora građana koji su se deklarisali kao etnički Crnogorci i koji su privrženi građanskoj i sekularnoj Crnoj Gori da ne žele da se poistovjete sa politkom koju je sprovodila tadašnja vlast. 

Nažalost, dodaje, i nakon dvije godine nemamo jasan epilog događanja na Belvderu, posebno kada govorimo sa aspekta kršenja ljudskih prava.

“Brojne ocjene određenih tijela koje su se bavile nadzorom rada policije prepoznale su prekoračenje ovlašćenja. Tu prije svega mislim na Odjeljenje za unutrašnju kontrolu rada policije, zatim na Savjet za građansku kontrolu rada policije koji je, takođe, prepoznao kršeje ljudskih prava i konačno institucija Zaštitinika ljudskih prava i sloboda koje je u nekoliko slučajeva prepoznalo nepovoljnu policijsku praksu”, rekao je on.

Bez reformi i u policijskoj organizaciji

Do danas, kako kaže Zeković za portal Dnevno, nijesu se dogodile bitnije promjene i reforme u samoj policijskoj organizaciji.

“Tačno je, što je na neki način dobro, da je smijenjen tadašnji direkor policije Zoran Brđanin. Nijesu se, međutim, desile bitnije kadrovske promjene. Reforma se nije smjela svesti samo na njega.

Trebalo je insistirati na tome da se uspostavi nova policijska kultura na koju su sa pravom ukazivali i oni koji su bili učesnici i ranijeg litijaškog pokreta…”, rekao je Zeković.

Neshvatljivo je, dodaje, da sa jedne strane imamo političare, predsjednika Vlade koji govori da su se u posljednje tri godine desile političke promjene, a sa druge strane u policiji i dalje imamo jednu kulturu koja afirmiše ćutanje i ignorisanje kršenja ljudskih prava. 

S obzirom na to da se, kako ističe, ne može ustanoviti odgovornost onih koji su prekoračili ovlašćenja, onda je uzaludno i govoriti o nekim pozitivnim političkim promjenama.

Izostala politička odgovornost

Kako za portal Dnevno kaže Zeković, ono što je moglo biti urađeno, a još nije kasno, je da ministar unutrašnjih poslova u tehničkom mandatu Filip Adžić svim onim građanima kod kojih je prepoznato prekoračenje ovlašćenja uputi izvinjenje i sa njima otvori porces odgovaraućih kompenzacija. 

Smatra da je dobar dio političkog establišmenta odlučio da ignoriše belvederska dešavanja, te da se nažalost u perpektivi neće mnogo saznati niti promijeniti.

“Naročito kada ni nakon dvije godine nemamo nekog ozbljinijeg pomaka sa aspekta utvrđivaja političke odgovornosti za prekoračenje ovlašćenja, jer je neminovno da je upotreba suzavca bila pretjerana, nije bilo potrebe da se u nekim djelovima grada razbijaju demonstracije koje su bile mirne itd…”, kaže on.

S tim u vezi, teško da skorije možemo očekivati epilog dešavanja.

“Tek krajem ovog mjeseca zakazano je ročište protiv privatnog lica koje je bilo angažovano od strane policije koji se dovodi u sumnju da je uništio privatna motorna vozila bez ikakvog razloga”, kaže Zeković.

Smatra da neće biti pomaka ni sa aspekta krivično pravne odgovornosti jer je, kako ističe, to bio momenat koji je iskorišten da se preuveliča i predstavi kao događaj opasnih antidržavnih radnji.

“Prošlo je vrijeme i vlast smatra da će sjećanje na belvederske događaje vremenom da izblijedi”, zaključuje on.

Događanja na Belvederu za naš portal komentarisala je i izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.

Interesi države na prvom mjestu

Događanja na Belvederu, kako je rekla, izraz su nesposobnosti tadašnje izvršne vlasti da nađe balans između interesa države i interesa jedne vjerske zajednice, odnosno – Srpske pravoslavne crkve (SPC).

Kako ističe, odgovorne vlasti interese države stavljaju ispred bilo kakvih partikularnih interesa.

“Na žalost, u Crnoj Gori je to incidento. Pravo je građana/ki da protestima izraze nezadovoljstvo za koje su smatraju da podrivaju temelje građanske i sekularne države. Da se odgovarajući balans napravio u slučaju Cetinja, mnogo bi toga bilo drugačije danas u Crnoj Gori.

Ne bi, između ostalog, imali ni tako karikaturalne primjere kao što je onaj gdje se Odbor direktora Rudnika uglja Pljevlja pravda sveštenim licima SPC, jer sprovodi odluke inspekcije rada zbog nezakonitih izbora u tom preduzeću”, ocjenjuje Uljarević.

Takvi apsurdi, kako dodaje, obilježavaju našu stvarnost, a ogledalo su podređenosti donosilaca odluka jednoj vjerskoj zajednici i njihove nesposobnost da čuvaju i razvijaju građanski koncept države Crne Gore.

Tenzična situacija u Crnoj Gori nastavila se do danas

Kako kaže Uljarević, činjenica je da su na belvederskim protestima učestvovali i pojedinci kontroverznih biografija, ali umjesto da se pravila jasna distinkcija između tih pojedinaca i onog što je građanski bunt druga strana je to zloupotrebila kako bi pokušala diskreditovati značaj tih događanja.

Daliborka Uljarević, Foto: CGO

“To sve ne može potrijeti nepobitni podbačaj vlasti da adekvatno prioritiziraju stvari, kao i svjesno biranje opcije zasnovane na ignorisanju bezbjednosne procjene, a što je moglo voditi ozbiljnim sukobima sa građanima i među građanima. Sprovođenje želja SPC-a, po svaku cijenu, i događaji na Belvederu su zapečatili izrazito nestabilnu i tenzičnu situaciju u Crnoj Gori koja se nastavila i do danas”, kaže ona.

Dijelom, kako ističe, i jeste tačno da su događaji na Belvederu uticali na pad 42. Vlade Crne Gore.

“Istraživanje koje je u maju 2023. sproveo CGO govori da je preovlađujući stav građana/ki (55.3%) da SPC treba da ima istu poziciju kao bilo koja vjerska zajednica, jer je Crna Gora građanska država, kako je uostalom i Ustavom definisana. Mi imamo na sceni imamo otuđenost crnogorskih političara koji zarad partikularnih interesa polarizijuju društvo, grubo manipulišući osjetljivim identitetskim pitanjima, poput jezika, nacije, vjere, pozicije crkve, itd”, dodaje Uljarević.

Crna Gora duboko podijeljena država

Belvederska događanja, kako zaključuje Uljarević, jesu slika i prilika Crne Gore kao duboko podijeljene države, u stalnoj borbi između zagovornika građanske države i države u kojoj će jedna vjerska zajednica imati dominaciju nad drugima.

“Upravo su događaji od prije dvije godine najveća opomena onima koji zaboravljaju na karakter ove države, a koji mora ostati onakav kakav je zapisan i u Ustavu Crne Gore jer samo to garantuje održiv suživot i toleranciju”, kazala je ona za portal Dnevno.

O događajima na Cetinju 5. septembra 2021. govorio je i publicista Rajka Cerovića.

Rajko Cerović, Foto: Screenshot

On je kazao da je Belveder bio autentični protest građana na sve što se dešava u političkom i društvenom životu u Crnoj Gori od 30. avgusta 2020.

“Nakon toga je uslijedila kriza koja je pokazala stalno uništavanje crnogorskog autentičnog bića, ono u šta smo se uzdali i zbog čega smo se ponosili pred drugim narodima”, rekao je on.

Građansko biće je, kako kaže, uništeno i pregaženo.

“I sada, dvije godine nakon Belvedera, imamo samo razloga da žalimo što se Belvederskim događajima nije postavio jedan politički kriterijum da se treba braniti od iluzija primitive jedne crkve”, smatra on.

Ugašena belvederska energija

Nažalost, kako ističe, ugašena je energija koja je Belvederom pokazivala vitalnost crnogorskog društva.

“Ta vitalnost je političkim događajima od 30 avgusta pregažena i to je tragedija Crne Gore”, kaže on.

Crnogorsko društvo, smatra, survalo se u šovinističko blato.

Crnoj Gori je, dodaje, bila potrebna belvederska noć kao noć samospoznaje.

“Nažalost, i dalje ima Belvedera, ali sa negativnim značenjem, samo ih još nijesmo svjesni”, zaključuje on.