O ulasku Crne Gore u EU
U Crnoj Gori postoji mišljenje da ukoliko bi ušli u Evropskoj uniji život bi bilo bolji, odnosno da bi se mladima stvorila nova perspektiva. Našu novinarku Hristinu Janković je zanimalo zašto Barović ne dijeli taj stav.
"Naši političari ulazak u EU predstavljaju kao dan u kojem će kad nas prime na trgu u Podgorici poteći med i mlijeko, a ljudi će mahom hrliti da to pokupe. Predstavljaju da će plate biti po 5.000 - 6.000 eura, međutim sami primjeri država članica Rumunije i Bugarske govore da to neće biti jer podaci pokazuju da je sad plata u Crnoj Gori veća nego u Bugarskoj", kazao je Barović.
Dodaje da ulazak u EU ne garantuje životni standard Njemačke ili nekih nordijskih država, već da bi samim ulaskom EU počeli naši problemi u cilju toga da dopremo do tog standarda.
"Crna Gora je mnogo bliža životnom standardu nekih država koje lošije žive, nego Njemačke za koju m smatramo da je simbol EU. Jedina stvar koja će se značajno promijeniti jeste da ulazak će ulazak u EU omogućiti mladima iz naše države da slobodno putuju i rade unutar njenih granica legalno", pojasnio je Barović.
Podsjetio je na slučaj Hrvatske kada su u prve dvije godine članstva te države u EU sela i gradovi širom države "opustošeni" odlaskom mladih, pretežno u bogatije države EU, te smatra da sama Hrvatska nije ostvarila neke značajne benefite članstva.
Takođe je podsjetio na izjavu političara iz Hrvatske koji je poručio "mi slavimo progon 200.000 Srba iz Hrvatske dok niko ne pominje egzodus mladih".
Hristina Janković je podsjetila Barovića da i naše političke elite ne prognoziraju optimistično brz ulazak u EU obzirom da je Crna Gora od 33 poglavalja zatvorila samo tri.
"Sam ulazak Crne Gore u više gledam kao neko "iznuđeno" rešenje EU da nas primi nego da će se to desiti po našem zaslugama", kategoričan je Barović, poručujući da bi za društvo članica naše društvo moralo totalno da se mijenja, što je po njegovim riječima malo vjerovatno je naglašava da smo kao društvo skeptični prema promjenama.
Mladi ljudi u Crnoj Gori su neambiciozni, nespremni na bunt
Mladi ljudi predstavljaju budućnost svake države, te je našu novinarku zanimalo koliko su po njegovom mišljenju mladi ljudi ambiciozni da se bave politikom i koliko su zastupljeni u politici.
"Nažalost veoma malo", počeo je Barović, okrivljujući za tu situaciju vlast DPS-a koja je po Barovićevim riječima "gajila" klimoglavce, i koji su kako navodi omladinu koja je mogla nešto da promijeni ili donese neko znanje "odbacivali" od sebe.
Ističe da je naša omladina neambiciozna, i da je naučena da se ne buni.
"Istraživanje od prije par godina je kazalo da 70 odsto mladih misli da ne treba biti buntovan, i to predstavlja poraz za čitavo društvo", kategoričan je Barović.
Mišljenja je da svaka mlada osoba treba da bude butovna, željna promjena, međutim da je problem izgradnja sistema u kojem dominira želja mladih da što prije i lakše dođu do para.
Na konstataciju Hristininu da mladih ljudi nema u politici i partijama Barović poručuje da ih ima, međutim da nisu spremni da "lupe šakom o sto" i liderima prikažu svoje suprotno razmišljanje, već da čekaju da ih partija zaposli i da im nešto da.
Barović poručuje da na partije gleda kao na hajdučke čete iz vremena Osmanilija, jer kako navodi trenutna situacija pokazuje da svako čeka da za sebe ugrabi neku funkciju.
"Najbolji prijmjer tome je današnje formiranje Vlade, koje prikazuje baš takvu sliku".
Porazno je kako navodi što u društvu ima vrlo malo ljudi spremni da žive i bore se za neki svoj ideal ili ideju već većinu predstavljaju oni spremni da se "granaju i laktaju" za funkciju i posao.
Barović je upitan da li je to zbog toga što se u Crnoj Gori situacija na politici dešava "ad hoc" i da li je to zbog toga što je u dršutvu došlo do zasićenja konstantnih izbornih procesa.
"Prije bih rekao da je takva situacija zbog količine nezdrave ponude. U proteklim izbornim procesima ponuda je bila izuzetno dosadna, ponavljajuća i demagoška, te najbolji pokazatelj situacije na političkoj sceni pokazuju poslednji izbori kada je izlaznost bila veoma mala", ističe Barović.
Kaže da mu je kao politikologu veoma žao što se izborni proces u Crnoj Gori ne odvija kao u razvijenim zapadnim državama elektronskim putem, jer po njegovom mišljenju zadnji izbori bi bili pokazatelj trenutne situacije u drštvu i koja to ciljna grupa je "odustala" od izlaska na izborima.
Naglasio je da u Crnoj Gori nema nekoga ko bi motivisao mlade da izađu na izbore i ko bi im predstavio ideju za koju se vrijedi boriti.
Politička situacija u Crnoj Gori
Novinarku Kodex-a je zanimalo da joj Barović napravi kratku analizu trenutne političke situacije u državi.
"Užas. Jednom riječju, užas", započeo je Barović, dodajući se ne zna ko je gori, "da li bivša ili sadašnja vlast koju personifikuje Dritan Abazović, da li sadašanja koja tek treba da formira Vladu ili opozicija".
"Brlog loših ideja je trenutna politička situacija u Crnoj Gori".
O otvorenim listama i predizbornim koalicijama
Naša novinarka je upitala Barovića šta mu konkretno najviše smeta, odnosno šta bi on kao mlad čovjek promijenio.
"Prva stvar koju bih uveo a koja se pominje poslednjih dana su otvorene liste. Za otvorene liste se deklarativno zalažu sve partije, ali još nije došao lider koji bi rekao ajmo to da sprovedemo, jer se zna da bi u tom trenutklu izgubili moć da u nekim kafanama, podrumima ili kancelarijama formiraju liste i određuju ko će biti prvu, drugi ili 81-prvi", pojasnio je Barović.
Podsjetio je da su u proteklim sazivima Parlamenta bili poslanici koji nikad nisu za vrijeme svog mandata uzeli riječ, već su tu samo došli da bi uzeli platu i naknade.
Pojašnjava da bi otvorene liste dovele do toga da bi ljudi u Parlamentu morali da se bore za sebe i ljude koji su ih glasali, ali da isti ne bi bili u milosti i nemilosti političkih partija koje trenutno sastavljaju liste.
"S druge strane zabranio bih predizborne koalicije jer postoje neke partije koje nikad ne bi mogle da dođu do Parlamenta da samostalno izađu na izbore", kategoričan je Barović.
Na taj način se te partije i ti ljudi politički rečeno "održavaju u životu", samo zato što su datom kombinatorikom dobili mjesto u Parlamentu i na taj način što su nekom nešto dužni.
Popis stanovništva u Crnoj Gori
Kada govorimo o trenutnim bitnim situacijama na političkoj i društvenoj situaciji u Crnoj Gori jedna od stvari koja je uzela najviše pažnje jeste predstojeći popis.
Našu Hristinu je zanimalo njeno mišljenje o toj temi koja je trenutno nedovršena ali veoma važna.
"U svakoj srećnoj državi popis stanovništva je jedno tehničko pitanje u kojima su glavna pitanja vezana za broj stavnovnika, obrazovanje i svega onoga što je mnogo bitnije nego etničke strukture stanovništva", ističe Barović.
Dodaje da je "normalno" da se u Crnoj Gori mnogo više gleda etnička struktura jer kako dodaje postoji jedan ili više pokreta formiranih iz istog centra koji za cilj imaju da etničkih Crnogoraca bude manje od etničkih Srba.
Novinarku je zanimalo ko su ti centri i koga Barović etiketira.
"To su sve one strukture koje izlaze iz okrilja velikosrpske ideologije, odnosno vlast u Beogradu, Srpska crkva i mali milion organizacija koju si bliže ili dalje povezane sa gore navedenima", poručuje Barović.
Dodaje da im je glavni cilj da dođu do većeg broja Srba da bi jednog dana došli do po njima ključnog pitanja "šta će dvije srpske države na Balkanu".
"Volio bih da kažem da je to malo vjerovatno, ali u pitanju su ogromne količine novca upućenih preko crnih fondova koji se u državi unose preko divljih graničnih prelaza ili raznim švercerskim putevima, koji za cilj imaju asimilaciju stanovništva Crne Gore."
"Glavna potvrda mojoj tezi da i pozicija i opozicija u Beogradu imaju isti stav prema Crnoj Gori jeste moje poslednje gostovanje u jednoj opozicionoj medijskoj kući iz Srbije koja dijeli istu ideološku matricu prema Crnoj Gori kao Aleksandar Vučić", kategoričan je Barović.
Upitan je da li trenutno u Crnoj Gori ima dovoljno partija sa crnogorskim prefiksom, te šta bi on kao mlada osoba volio da vidi na našoj sceni.
"Nema nijedne, jer sve ove partije koje se deklarišu kao građanske na tom cilju su radile na uštrb crnogoraca", ističe Barović dodajući da partije s druge strane nisu nikad radile na uštrb svog naroda, već se radilo na tome kao da crnogoraca ima 80 odsto.
Reagovao je na izjavu predsjednika Atlantskog kluba Sava Kentere koji je na gostovanju u Budvi ukazao katastrofalno stanje Crnogoraca u našim institucijama.
"Mi nismo imali Akademiju nauka i umjetnosti, adekvatna ministarstva, adekvatne kulturne insitucije liše njih par a da je sve ostalo u državi bilo kontra produktvino", pojasnio je Barović podsjetivši na period prije promjene vlasti i litija kada je Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori animirala ogroman broj građana.
Upitan je kakvu bi on kao mladi obrazovani čovjek političku partiju volio da vidi na sceni, koja bi se borila za njegove ciljeve.
"Volio bih da vidim Crnogorsku partiju, ne samo etničkih već svih građana koja se ne libi da kaže onako kako jeste. Mi imamo veliki problem sa opozicionim partijama koje nažalost nisu napustile sistem kalkulisanja, i nemogućnosti da se zbog toga nekome ne zamjere", poručio je Barović.
Potrebna je dodaje partija koja ima čvrste stavove i program , a čiji lideri su spremni da ne odstupaju od istih već da isti njeguju i građanima predstave na najbolji mogući način.
Za kraj je našu novinarku zanimalo šta je to Crnoj Gori potrebno da bi mogla napredovati ekonomski, politički i društveno, i šta je potrebno da mladi u Crnoj Gori odluče da ostanu i rade ovdje.
"Crnoj Gori je potrebna elita koju ne čine sluge, već ljudi koji baštine slobodu govora i slobodu misli, i to je potrebno na nivou društva, već to moramo društveno njegovati", ističe Barović, zaključujući da mi duži vremenski period u prošlosti "nismo mislili svojom glavom", već smo "slijepo vjerovali svemu što čujemo i vidimo" te smo danas podložni da vjerujemo svemu i svačemo prevashodno onome što je danas poznato kao "Fake news".
Autor: Hristina Janković, Kodex
Komentari