U Srbiji dnevno 60 infarkta
Ilustracija

Kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti

U Srbiji dnevno 60 infarkta

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti kod nas, a od komplikacija sa srcem samo prošle godine je umrlo 25.307 muškaraca i 29.665 žena.

Svakog dana u Srbiji 60 ljudi doživi infarkt, od čega se za 16 njih završi fatalno, a od bolesti srca i krvnih sudova dnevno umre 151 osoba!

Sa ovako poražavajućom statistikom, naša zemlja se i ove godine našla na trećem mjestu u Evropi po učestalosti obolijevanja i umiranja od kardiovaskularnih bolesti.

"Statistika je neumoljiva: kod nas su kardiovaskularna oboljenja vodeći uzrok umiranja i taj trend ne može da se zaustavi 'preko noći'. Stručne procjene su da će se u razvijenom svijetu porast obolijevanja i umiranja od bolesti srca i krvnih sudova sigurno nastaviti do 2020, a kako mi zaostajemo, kod nas će to trajati bar pet godina duže", rekao je za "Novosti" direktor Kliničkog centra Srbije, profesor dr Miljko Ristić.

U našoj zemlji se, kada su u pitanju bolesti srca i krvnih sudova, epidemiološka slika ne mijenja od 80-ih godina. I dalje su to bolesti od kojih obolijeva i umire više od 50 odsto stanovništva Srbije.

"Tokom 2012. od bolesti srca i krvnih sudova umrle su 54.972 osobe (25.307 muškaraca i 29.665 žena)", objasnila je magistar dr Nataša Mickovski iz Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".

Iako se zna da su povišene masnoće u krvi jedan od glavnih faktora rizika za propadanje krvnih sudova, zdravstveni sistem štedi na analizama, pa provjera holesterola i triglicerida ne može da se radi koliko bi trebalo.

"Više od 80 odsto prevremene smrtnosti i 50 odsto obolijevanja od srčanog i moždanog udara može se spriječiti promjenom ponašanja" kaže dr Mickovski. "Kod nas visok krvni pritisak ima 47 odsto odraslog stanovništva, svaka treća odrasla osoba puši, devet odsto stanovništa ima dijabetes, koji za dva do četiri puta povećava rizik od bolesti srca i krvnih sudova".

Jedan od razloga što masovno bolujemo i umiremo od srca je to što smo generalno fizički neaktivna nacija. U svijetu je 31 odsto odraslih osoba starijih od 15 godina nedovoljno fizički aktivno, a kod nas čak 68 odsto odraslog stanovništva.

U svijetu svake godine od kardiovaskularnih bolesti umre više od 17 miliona ljudi - 8,6 miliona žena i 8,7 miliona muškaca. Od srčanog i moždanog udara umre 14 miliona ljudi godišnje, a više od 18 odsto prije 60. godine života.

U razvijenim zemljama od bolesti srca prevremeno umire četiri odsto stanovništva, a u niskorazvijenim zemljama - 42 odsto. To je najvećim dijelom posledica nedostatka preventivnih programa i siromaštva i loše razvijenosti zdravstvenih sistema u nerazvijenim zemljama.

(Izvor:MONDO)