Veliki kašalj traje oko tri mjeseca a liječi se antibioticima. Najugroženija su novorođenčad i bebe, kod kojih bolest može biti i smrtonosna, kao i stariji sa oslabljenim imunitetom.

U prošloj godini nije zabilježen nijedan slučaj, dok je samo tokom ovog novembra registrovano 22 oboljelih. U decembru su registrovana još dva, dok se na rezultate osam analiza čeka.

“Čim je povećan broj slučajeva u odnosu na ranije to znači da je epidemija započela. Sve zavisi od toga da li ćemo se vakcinisati”, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

Osim u Crnoj Gori broj oboljelih od velikog kašlja zabilježen je i u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Prema dostupnim podacima relevantnih institucija u Hrvatskoj je zabilježeno preko 1.500 slučajeva dok ih je u Srbiji više od 300.

Za Bosnu i Hercegovinu nema podataka.

” Pojava većeg broja slučajeva u regionu je neuobičajena i zahtjeva poseban oprez”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) pulmolog pedijatar Rade Kaluđerović.

Institut za javno zdravlje jedina je javna ustanova u Crnoj Gori, od oko 620.000 stanovnika, u čijoj laboratoriji se rade testiranja. Kako su nam kazali, nalaz je gotov od dva do sedam dana.

Velikim gužvama u redu za testiranje doprinosi to što privatne klinike ne rade dijagnostiku velikog kašlja. Samo je u jednoj za RSE rečeno da je moguće bris poslati za Njemačku. Cijena je 50 eura a na rezultat se čeka od sedam do 14 dana.

Jedan od onih koji u Institutu čeka na testiranju je i Milan, koji je doveo petnaestogodišnjeg sina.

Kako za RSE kaže čim se pojavila vijest o velikom kašlju, posumnjao je da ga ima i njegov sin.

“ašlje od sredine oktobra a posljednjih dana ima izuzetno jake napade. Napinje se do krajnjih granica, gubi vazduh a uz to ima nagon za povraćanjem. Na osnovu informacija koje smo pročitali na internetu i čuli od zdravstvenih radnika o ovoj bolesti sve ukazuje na njegove simptome”, naveo je on.

Inače, njegov sin je u starosnoj grupi adolescenata kod koje je registrovan najveći broj oboljelih u novembru (15 slučajeva).

“Pretpostavljam da je zbog svakodnevnog boravka u školi, vožnje gradskim prevozom, kao i sopstvenom nepažnjom (u tim godinama izgled, garderoba, imidž su mnogo važniji od zdravlja) “uhvatio” više virusa i bakterija, možda i veliki kašalj”, navodi Milan.

Pulmolog Rade Kaluđerović se tokom višedecenijske karijere nije često susretao s obolijevanjem od velikog kašlja.

“U prošlom vijeku, prije ere vakcinacije, veliki kašalj bio je vrlo često oboljenje. Nekada su od ove bolesti djeca umirala, bebe posebno. Danas se s ovim oboljenjem sprodačno srijećemo i u praksi, u blažim formama bolesti”, kazao je on.

Za razliku od ‘običnog’, virusnog kašlja, koji je karakterističan za ovo doba godine veliki kašalj izaziva bakterija Bordatella pertussis.

“Bolest obično počinje kao blaga prehlada bez značajnih simptoma. U tom periodu pacijent je najzarazniji. Nakon dvije sedmice dolazi do napada kašlja sa zacenjivanjem i karakterističnim zvukom usled otežanog prolaska vazduha kroz disajne puteve – objasni je Kaluđerović.

Ta faza, pojašnjava Kaluđerović, traje do 6 sedmica, nakon čega slijedi oporavak.

Kako bolest obično traje oko tri mjeseca, ovaj kašalj često se u narodu naziva i stodnevni.

Najugroženija su djeca u prvih 6 mjeseci, kada se bolest liječi bolnički.

“Tada bolest može biti i smrtonosna. To se dešava uglavnom zbog slabijeg nivoa antitijela usled nepotpune imunizacije u tom uzrastu i nezrelosti respiratornog sistema kod novorođenčadi i mlađe odojčadi”, naveo je Kaluđerović.

Iako je smrtnost često pratila ovu bolest to se, kaže Kaluđerović, promijenilo zahvaljujući vakcinaciji, najdjelotvornijoj mjeri prevencije.

Djeca u prvoj godini primaju tri doze vakcine kombinovanim vakcinama protiv velikog kašlja.

“Do pete godine prima se još jedna. U program vakcinacije predloženo je da se revakcinišu djeca još jednom pred polazak u školu. Djeca koja prime tri vakcine i prime jednu revakcinu imaju imunitet koji traje do četiri godine, da bi se sačuvali u najranjivijoj dobi”, pojašnjeno je iz IJZ.

Kako su nam iz Instituta saopštili, iako su procenti vakcinacije generalno opali, po pitanju ove vakcine nema specifičnog otpora, kakav postoji prema MMR vakcini.

Cilj je kako navode u Institutu da najmanje 92 odsto populacije bude vakcinisano.

Doktor Kaluđerović navodi da se bolest može javiti i kod vakcinisanih pacijenata ali u znatno blažem obliku.

“Imamo vakcinu i lijek antibiotik kojim liječimo bolest. Antibiotike takođe dajemo i kao zaštitu kontaktima oboljelih uz sprovođenje epidemioloških mjera”, naveo je on.

Vakcina ima dovoljno a zbog povećanog broja oboljelih, domovi zdravlja vakcinacije organizuju i vikendom.

Radio Slobodna Evropa