To je Portalu RTCG kazao šumarski inspektor iz ovog grada Hakija Jasavić, koji je prošle jeseni bio prinuđen da podnese krivične prijave protiv menadžmenta NPCG, a predmet iz Osnovnog državnog tužilaštva Plav potom je ustupljen Specijalnom državnom tužilaštvu u Podgorici.

"Do sada niko nije sa mnom htio da priča niti da me čuje. Sada me zovu i pitaju šta da se radi. Očigledno da su te prijave imale efekat i sada pristaju na sve što prije nisu htjeli ni da čuju, pa pristaju i na sanitarnu sječu, koja je neophodna", kazao je Jasavić.

On je rekao da je razbijena negativna kampanja koja je vođena protiv njega i onih koji su se odavno zalagali za rješavanje ovog krupnog problema.

"Zvali su me i kazali da njima nije rečeno da je stanje takvo. Ja sam rekao da je to njihov problem. Njihov problem je što su slušali demagoške priče kako smo mi šumarska mafija, kako navodno namjerno zabadamo eksere u stabla po šumama, kako navodno namjerno gulimo koru. Eto to su radili, a sada kada se postavlja pitanje da li i šta može da se uradi, i kada su počela saslušanja u tužilaštvu, sada zovu za savjet", rekao je Jasavić.

Prema njegovim riječima, već 16. februara očekuju dolazak stručnjaka iz Švedske za bolest podkornjaka, koji će dati svoje mišljenje, i onda će se napraviti plan velike akcije.

"Oni smatraju da mogu početi već od 1. marta, ja u to nisam siguran zbog velikih snjegova na Prokletijama i u zonama koje su najugroženije, ali važno je početi", kaže ispektor.

Jasavić podsjeća da je uzaludno potrošena čitava godina, ali da je, ipak, dobro što se i sada ta priča zvanično prokreće.

"Vi se sjećate da smo mi kasno jesenas imali goste i specijaliste za ovu bolest iz Nacionalnog parka Tara u Srbiji, koji su nam dali neka uputstva. Održali smo tada okrugli sto, na koji se niko od državnih isntitucija nije odazvao. E, sada kada je slučaj prijavljen tužilaštvu, pokrenuli su se", kazao je Jasavić.

Ovaj inspektor ne očekuje da se može odjednom sve riješiti, jer je bolest podkornjaka, kako podsjeća, veoma uzela maha u šumama NP Prokletije, čak i na najvećim nadmorskim visinama, oko Hridskog jezera, pa i na stablima zaštićene vrste molike, koja je ranije bila otporna na ovu bolest.

"Ali bitno je da se krene. Tamo gdje je neophodna sječa, da se počene sa sječom radi sprečavanja širenja bolesti, pa tek onda postavljanjem takozvanih feromonskih klopki", rekao je Jasavić.

Portal RTCG je u nekoliko navrata pisao o tome kako se, usljed najezde štetočine podkornjaka masovno suše četinarske šume u NP Prokletije, i da je šumarski inspektor Hakija Jasavić, podnio krivičnu prijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji, kako on tvrdi, nisu ništa uradili da to spriječe na vrijeme, zbog čega su nastale milionske štete.

Jasavić je ranije portalu RTCG-a kazao da je rješenje o potrebi sanitarne sječe, u skladu sa Zakonom o šumama član 45, NPCG i NP Prokletije dostavio još u aprilu prošle godine, ali da po njemu nije postupljeno.

"Kada sam u aprilu izvršio kontrolu, ustanovio sam da je oboljelo oko pet do šest hiljada kubika čamove šume i tada sam naložio sanitarno čišćenje. U avgustu sam obavio kontrolu i ustanovio da ne samo da nije obavljena sanitarna sječa i izvršena zakonska obaveza, već se bolest raširila i zahvatila 10 do 15 hiljada kubika šume u NP Prokletije", objasnio je Jasavić.

Prema njegovim riječima, u novembru je situacija bila već alarmantna i bolest se takoreći ekspanzivno proširila.

Foto: Privatna arhiva

"Krajem oktobra i početkom novembra izvršio sam posljednju kontrolu i ono što vam kažem je frapantan podatak. U tom trenutku oboljelo je šume u količini od 50 do 60 hiljada kubika u NP Prokletije", kazao je Jasavić.

I Udruženje drvoprerađivača iz Plava takođe je u julu prošle godine uputilo apel upravi Nacionalnih parkova Crne Gore i Ministarstvu ekologije da hitno izvrše čišćenje oboljelih šumskih površina u NP Prokletije, jer se to godina nije radilo i bolest se širi veoma brzo.

Šumarski inspektor Hakija Jasavić kaže da su ekstremno niske temperature u zoni NP Prokletije posljednji mjesec učinile da se podkornjak primiri, ali da on lično očekuje pravu ekspanziju čim vrijeme otopli, i da zbog toga treba odmah praviti planove za tu veliku akciju.

"Ovo treba da bude nacionalni ekološki problem, i da se čitava država ovim pozabavi, jer posljedice podkornjaka, kako smo mogli vidjeti i čuti od nekih stručnjaka iz inostranstva su takve da šume ostaju kao opožarene, odnosno potpuno uništene. Ako su iskreni u namjeri da se počne hitno sa akcijom, možemo makar da svedemo štete na neku manju mjeru, a onda da polako dalje djelujemo. Važno je da su u NPCG i Agenciji za zaštitu životne sredine sada promijenili mišljenje i da zajednički svi krenemo u zaštitu šuma NP Prokletije", kazao je Jasavić.