Šta je šrinkflacija: Kako za isto novca kupujemo manje?
Ilustracija

Šta je šrinkflacija: Kako za isto novca kupujemo manje?

Kao da nije dovoljna inflacija, a sve je češće u marketima u Crnoj Gori prisutna i šrinkflacija. Šrinkflacija predstavlja smanjenje gramaže ili količine proizvoda u pakovanju, a da se ne promijeni njena cijena. Ta pojava koja je uočena prije nekoliko godina u svijetu, u posljednjih godinu dana sve je češća i u Crnoj Gori. Da li se tako zloupotrebljava povjerenje kupaca?

“Gramaža se smanjuje, cijena ostaje ista”, najčešće su to pritužbe kupaca u evropskim zemljama. U Crnoj Gori ambalaža se smanjuje, ali nerijetko uz rast cijena. Ta je pojava, kažu potrošači posebno, iritantna, navodi Radio Crne Gore.

“Sve cijene su porasle, još je samo falilo da se smanjuje ambalaža, a primijetila sam da je smanjena ambalaža jogurta, čokolada, šampona. Sve se radi da proizvođači uštede, a za građane malo ko brine”, kaže jedan od potrošača.

Propisi nalažu da proizvođač po Zakonu mora jasno da istakne gramažu na proizvodu, tako da smanjenje ambalaže pojedinih proizvoda nije protivzakonito.

Olga Nikčević iz Centra za zaštitu potrošača dodaje da je to, međutim, “posredni i perfidni način poskupljenja, te nekorektan odnos”.

“Nije prevara u klasičnom smislu riječi, ali jeste u nekom smislu obmana, samim tim što potrošači po navici kupuju. Oni kao kad su kupovali čokoladu od 100 grama, neće moguće bratiti pažnju da sada ista ta čokolada teži 80 grama”, kaže Nikčević.

Od države do države razlikuje se i borba protiv šrinkflacije. Gotovo da nema zemlje gdje se neko od potrošača nije bar jednom požalio na tu pojavu. I dok Njemačka uslovno rečeno “vara svoje kupce u marketima”, Francuska je uspjela da doskoči triku. Odbor za zaštitu potrošača u Francuskoj od Evropske komisije tražio je da se takvi proizvodi ubuduće posebno obilježavaju kako bi kupce na vrijeme obavijestili o smanjenju pakovanja i nepromenjenoj cijeni.

Ekonomski analitičar Mirza Mulešković smatra da odgovornost nije na trgovcima koliko na proizvođačima.

“Trgovci nemaju nikakvu odgovornost jer oni samo distribuiraju te proizvode, i upravo su proizvođači ti koji iniciraju takve akcije. Opet kažem iako je sve istaknuto, može da bude problematično i potrošači mogu da se nađu u situaciji da misle da su kupili određeni proizvod po gramaži od ranije, a da dobiju manju količinu. U određenim zemljama EU može da bude praksa da se ti proizvodi obilježavaju jedan određeni vremenski period da bi se potrošači navikli. Dakle, to jeste jedna od alatki koji su mnogi proizvođači koristili u doba inflacije, da ne bi dolazilo do još većeg rasta cijena jer su svi troškovi proizvodnje određenih proizvoda porasli, oni su radili na tome da se prodaje proizvod sa manjom gramažom”, kazao je on.

Sagovornici Radija Crne Gore saglasni su da je činjenica da u marketima raste broj proizvoda sa šrinkflacijom i poručuju konzumentima da trguju pažljivo. U svakom slučaju ukoliko proizvođač poljulja povjerenje, potrošač uvijek ima izbor – da kupuje proizvod drugog proizvođača.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.