Bilježi se veliki porast broja djece sa govorno-jezičkim smetnjama u posljednjih nekoliko godina, što su za portal Klix.ba potvrdili i bh. stručnjaci koji rade na otklanjanju poteškoća govora.

Čime su podstaknuti problemi govora kod djece i na koji način ih adekvatno otkloniti za portal Klix.ba otkrili su stručnjaci Sanjin Husić, logoped iz udruženja "Dobar Glas" i Mirela Hadžić, psihologinja i psihoterapeutkinja iz Instituta za integrativnu psihoterapiju čiji fokus je rad s djecom i mladima.

Psihologinja Hadžić objašnjava da prve dvije godine života djeteta prestavljaju ključno razdoblje za razvoj cjelokupnih psihomotornih sposobnosti pa tako i govora.

"U ovom periodu razvoj mozga je vrlo intenzivan pa shodno tome je neophodno voditi računa o različitim podražajima kojima je dijete izloženo. Naročito se to odnosi kada je u pitanju govor", naglasila je.

O izloženosti djece tehnološkim podražajima i stranim jezicima

Hadžić ocjenjuje problematičnim i to što veliki broj djece bolje govore na engleskom jeziku nego na maternjem.

"Jedan od razloga za to je sigurno i izloženost djece tehnološkim podražajima i mobitelima. U ovako ranoj dobi mozak djece je jako osjetljiv na ove podražaje. Nije dovoljno razvijen da bi mogao na pravilan način odvojiti korisne od nekorisnih informacija. To može dovesti do zastoja u razvoju pojedinih psihomotornih sposobnosti pa tako i govora", upozorila je.

Dakako, današnji tempo života ne ostavlja dovoljno vremena roditeljima da se posvete djeci, a posljedica toga je sve češća upotreba mobitela kod djece što može da ima ozbiljne posljedice. Jesu li primarni razlog za lošije stanje govora kod djece uistinu mobiteli ili je razloga više, objasnio je logoped Husić.

"Danas postoji više razloga zašto govor kod djece može da kasni ali je ekranizacija jedan od vodećih uzroka. Razlog zašto u djece, koja su izložena ekranima, kasni govorni razvoj je zato što se javlja jednosmjerna komunikacija - dijete samo prima informacije koje dobija sa medijskog sredstva, a ne šalje ih nazad ili nekom drugom", napomenuo je Husić.

Dvosmjerna komunikacija nužna za pravilan govor

Objašnjava da u slučaju da dijete šalje informacije dešavala bi se dvosmjerna ili višesmjerna komunikacija, koja je, kako kaže, nužna za pravilan razvoj govora.

"Dijete koje ne priča ne može razvijati govor. Dodatni problem predstavlja što roditelji ne kontrolišu sadržaj koji djeca gledaju te se tako javlja da djeca veliki broj videa dnevno gledaju na stranim jezicima, pretežno na engleskom. Kada se navedeno javlja duži vremenski period, a roditelji se ne uključuju aktivno da djetetu pokušaju pojasniti razlike između jezika onda se najčešće javlja bilingvizam - djeca mješaju dva ili više jezika. Ostali razlozi zašto govor može da kasni su: nedovoljna posvećenost djetetu, razni sindromi, autizam, ADHD iliADD", razjasnio je logoped.

Hadžić kaže da ukoliko su djeca izložena sadržaju na stranom jeziku a da pritom još nije usvojen govor, njihov mozak će sadržaj koji vide automatski povezati sa onim jezikom koji čuje.

Roditelji često mogu sami otkloniti problem

Napomenula je, pak, da postoji mnogo tehnika koje mogu poboljšati razvoj govora, rječnika i pažnje.

"Neke od njih su i zajedničko čitanje slikovnica i bajki sa djecom. kao i učenje djece da budu fokusirana za trenutnu aktivnost koju rade. Kada su u pitanju starija djeca tu je naravno čitanje i provjeravanje razumijevanja pročitanog na osnovu prepričavanja. Logičke igrice prilagođene uzrastu djeteta. Naravno nista od ovoga nije moguće ukoliko ne pronađemo način da provodemo kvalitetno vrijeme sa djecom u zajedničkim aktivnostima a ne svi posebno sami sa svojim telefonima", savjetovala je psihologinja Hadžić.

Čak i odrasli trebaju usluge logopeda

Husić je akcentirao da je danas sve veća potreba za stručnim uslugama logopeda zbog sve većeg broja djece, ali i odraslih s različitim komunikacijskim teškoćama.

"Napredak tehnologije, kao i promjene u načinu života utječu na sve veći broj problema u govoru, jeziku i komunikaciji. Stoga su logopedi danas ključni u pružanju podrške i tretmana za ove vrste teškoća", rekao je.

Husića smo upitali na šta tačno aludira termin "loš govor".

"Kada se kaže da djeca loše govore najčešće se misli da kod djeteta postoji odstupanje u artikulaciji, odnosno u izgovoru glasova, i/ili da postoji odstupanje u pravilnom formulisanju rečenice koje se može javiti uslijed zakašnjelog govornog razvoja ili uslijed bilingvizma koji smo pomenuli. Prilikom upotrebe termina da djeca loše govore ne misli se na djecu koja mucaju", odgovorio je Husić.

Logoped je napomenuo da kada roditelji primijete da njihovo dijete ima govorno jezičke poteškoće, najbitnije je da se što prije posvete njihovom rješavanju.

"Prvenstveno se svaki roditelj može i sam posvetiti da pokuša ispraviti govor kod svog djeteta. Jedan od načina je i preko aplikacije u pod nazivom LaPetit.app. To je aplikacija koja je prvenstveno namijenjena razvoju govora kod djece, kao i djeci koja imaju odstupanja u izgovoru glasova", savjetovao je on.

Prilikom izrade navedene aplikacije aktivno je učestvovalo i Husićevo udruženje "Dobar glas".

Svakako je naznačio da ukoliko roditelji uvide da ne mogu sami pomoći svom djetetu da se u tom slučaju obrate najbližem logopedu.

"Logoped prvenstveno napravi pregled na kojem utvrdi o kojoj govorno jezičkoj poteškoći se javi te se na osnovu toga organizuju dalnji tretmani/seanse", pojasnio je.

Izbjegavati tepanje

Logopedi često apeluju roditeljima da ne tepaju djeci kako bi se izbjegle jezičko-govorne smetnje, s čim mišljenje dijeli i Husić.

"Tepanje bi se generalno trebalo izbjegavati. S obzirom da dijete upija sve što kažemo, od najranije dobi pa nadalje te s vremenom imitira sve što radimo kao i način govora roditelja, trebali bi se truditi da što pravilnije govorimo. Ukoliko je naš govor nepravilan, postoji velika vjerovatnoća da će dijete prihvatiti takav govor kao ispravan te će ga na taj način i koristiti", sugerirao je on.

Izvor:Klix.ba