"Stopa dojenja, već prepoznata kao niska, dodatno je smanjena, iako su pedijatri postavili kao Nacionalni milenijumski cilj da do 2015. najmanje 30 odsto djece bude isključivo dojeno do šest mjeseci života", rekla je Tanjugu dr Dragana Lozanović iz Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i djeteta "Dr Vukan Čupić", pozivajući se na najnovije istraživanje UNICEF-a.

Ona je izjavila da se značaj ishrane majčinim mlijekom neprestano mora promovisati, "u uslovima kad mnogobrojna civilacijska dostignuća utiču na smanjenje stope dojenja i stvaranje loših navika".

Podsjećajući da je Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa UNICEF-om, 1994. počelo da sprovodi program širenja bolnica - prijatelja novorođenčadi (Baby friendly), dr Lozanović je istakla da su time značajno promijenjeni standardi, ali da se oni do danas nisu održali

"Inicijativa je svedena na obezbjeđivanje zajedničkog boravka majke i djeteta koja je, bez ostalih pratećih kapaciteta, stavova i usluga, nedovoljna za podršku dojenju i za druge važne komponentne prvih dana razvoja djeteta, uspostavljanju prvih kontakta majke i djeteta i oporavka majke", rekla je dr Lozanović.

"Posebni zadaci komiteta biće briga o sprovođenju Kodeksa zabrane reklamiranja zamjena za majčino mlijeko i Akcionog plana za primjenu Standarda zdravstvene zaštite prilagođene potrebama majke i djeteta", najavila je dr Lozanović.

"Nacionalne nedjelje dojenja je povod da se podsjeti da je majčino mlijeko najzdravija, najbezbjednija i najjeftinija hrana. To je dar prirode koji se ne može ni kopirati ni bilo čime nadoknaditi i kompenzovati", istakao je predsjednik Pedijatrijske sekcije Srpskog ljekarskog društva prof. dr Nedeljko Radlović.

On je dodao da se zbog toga, samo u krajnjoj nuždi, kao zamjena za majčino mlijeko savjetuje adaptirana forma kravljeg mlijeka za odojčad do godinu dana.

"Majčino mlijeko je više od hrane i idealno je prilagođeno potrebama odojčeta, čiji organizam karakterišu potpuna nezrelost i nerazvijenost procesa vezanih za ishranu i metabolizam. Ono, osim toga, štiti tek rođeno dijete od infekcija i alergijskih manifestacija, nizom zaštitnih činilaca koje sadrži", objasnio je dr Radlović u izjavi Tanjugu.

Među mnogobrojnim prednostima dojenja, on je naveo i njegov nezamjenljivi značaj za pravilan psihički i emotivni razvoj djeteta i istakao da među stručnjacima postoje razlike kad je u pitanju stav u vezi sa dužinom trajanja dojenja.

Ona je dodala da je u planu niz akcija u cilju podrške dojenju i objasnila da je Nacionalni koordinacioni tim izradio potrebnu stručnu regulativu, dok je u resornom ministarstvu u toku formiranje multisektorskog tijela koje će brinuti o nacionalnom interesu u vezi sa zaštitom pravilne i prirodne ishrane djeteta

Prema preporukama Američke akademije za pedijatriju i Evropskog udruženja za dječiju gastroenterologiju i ishranu, majčino mlijeko treba da bude osnovna hrana djeci do kraja prve godine života, pa i nakon toga, dok Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje majkama da doje djecu do kraja druge godine, pa i posle toga.

"Najvrednije što majka može da pruži djetetu, posle darivanja života, je njeno mlijeko. Djeci koja su imala sreću da se tako hrane mi pedijatri smo malo potrebni", rekao je dr Radlović.

(Izvor:Press.rs)