U izvještaju "Novo oružje podstiče sukob u Sudanu" dokumentovano je da je novoizrađeno oružje iz navedenih država uvezeno u Sudan i okolne zemlje, a u nekim slučajevima otpremljeno je i u Darfur, čime se krši embargo na oružje u tom regionu.

Snabdijevanjem Sudana oružjem, države potpisnice Ugovora o trgovini oružjem, poput Kine i Srbije, krše svoje obaveze prema članovima 6 i 7 Ugovora, i na taj način potkopavaju pravno obavezujući okvir koji reguliše globalnu trgovinu oružjem, piše AI.

Od početka sukoba sudanske vojske i paravojnih Snaga za brzu podršku (RSF) u aprilu 2023. godine ubijeno je više od 16.650 ljudi.

"Stalni dotok oružja u Sudan nastavlja da sije smrt i patnju civila u širokim razmjerama. Jasno je da je postojeći embargo na oružje koji se sada odnosi samo na Darfur, potpuno neadekvatan i da se mora ažurirati i proširiti na cijeli Sudan", rekao je viši direktor AI za regionalni uticaj na ljudska prava Deprose Mučena.

AI je analizirala više od 1.900 zapisa o pošiljkama dva izvora podataka o trgovini. Izvještaj su bazirali i na podacima iz izvora otvorenog koda i drugih digitalnih dokaza, uključujući 2.000 fotografija i video snimaka nedavno proizvedenog ili nedavno uvezenog oružja.

Amnesti je uz to u februaru i martu razgovarala sa 17 regionalnih i sudanskih eksperata za oružje da bi potvrdila analizu podataka i istražila linije snabdijevanja oružjem koje koriste razne grupe u Sudanu.

"Amnesti internešenel je dokumentovala civilne žrtve u neselektivnim napadima i u direktnim napadima na civile. Neka od kršenja međunarodnog humanitarnog prava obje strane u sukobu predstavljaju ratne zločine. Procjenjuje se da je više od 11 miliona ljudi interno raseljeno, a milioni su u neposrednoj opasnosti od gladi", navela je ta organizacija.