Na osnovu podataka prikupljenih iz 26 zemalja tim sa Univerziteta Džordž Vašington procjenjuje da je H1A1 virus odgovoran za 203.000 smrtnih slučajeva, što je drastično više u odnosu na 18.449, koliko je iznosila procjena SZO.

SZO je naime u obzir uzimala samo smrti za koje je laboratorijski potvrđeno da su posljedica H1N1, ali autori studije smatraju da je broj mnogo veći, jer veliki broj preminulih nije ni testiran na virus.

Još značajniji navod naučnika je da je 62 do 85 odsto preminulih bilo mlađe od 65 godina.

Uprkos velikim brojkama, ova pandemija ipak ne može ni da se poredi sa onom koja je izbila 1918. i odnijela 50 miliona života.

Ipak, virusi gripa iz 2009. i 1918. imaju nešto zajedničko – oba više utiču na mlade ljude, nego na starije sa oslabljenim imunim sistemom.

Razlog za to je nepoznat, ali stručnjaci procjenjuju da je riječ o nedostatku antitela za H1N1.

Ovaj soj prvi put je identifikovan u SAD u aprilu 2009. (porijeklom iz Meksika) i nikad ranije nije primijećen ni kod ljudi, ni kod životinja.

(Izvor:B92)