Dijelovi imunog sistema koji stvaraju milione antitijela znaju da pogriješe i počnu da proizvode ćelije koje su sklone da postanu tumorske.

Članovi britanskog tima koji je sproveo novo istraživanje predstavljeno u časopisu Nature Genetics nadaju se da će im rezultati omogućiti da shvate zašto neka djeca ne reaguju na liječenje što bi trebalo da dovede do novih terapija.

Pacijenti koji boluju od leukemije stvaraju abnormalne krvne ćelije, a akutna limfoblastična leukemija je najčešći oblik raka krvi.

Odbrambeni sistem stvara na milione različitih antitijela, međutim informacije potrebne za njihovu proizvodnju sadržane su tek u djeliću DNK. Kako bi kreirao brojne vrste antitijela, DNK mora da se preslaže, a neki djelovi moraju da se brišu.

Međutim stručnjaci iz Instituta Sanger i Instituta za istraživanje raka u Londonu otkrili su da isti mehanizam koji služi za preslaganje DNK može da poveća rizik obolijevanja od raka.

U svojoj studiji tim je na uzorku od 57 djece uporedio DNK u zdravom tkivu s DNK u bolesnim bijelim krvnim zrncima. U ovom procesu otkrili su dvije faze u razvoju bolesti.

'Prva promjena događa se prije rođenja, međutim leukemija se ne primjećuje sve do doba između četiri i deset godina. Ovo je povezano sa daljnjim genetskim promenama', rekao je doktor Peter Kempbel iz Instituta Sanger.

'Otkrili smo da sekundarne genetske promjene uglavnom pokreću oni djelovi DNK koje je u ćelijama izbrisala ista mašinerija koju ćelije imunog sistema koriste za stvaranje antitela', dodao je.

Lečenje akutne limfoblastične leukemije trenutno je uspješno u 85 posto slučajeva. Međutim neki pacijenti ne reaguju dovoljno dobro na terapije pa se tumorske ćelije vraćaju.

Britanski tim nada se da bi upravo bolje razumijevanje sekundarnih genetskih promjena moglo da pomogne da se razjasni problem rezistencije i pronađu bolje terapije.

Doktor Met Kajzer, rukovodilac istraživanja fondacije Leukaemia & Lymphoma Research, kaže da je razvoj nauke i tehnologije danas omogućio da od 10 pacijenata čak devet dugoročno preživi bolest.

'Međutim, današnje su terapije teške, a nekim pacijentima se rak vraća... Stoga će ovo znanje biti od neprocjenjivog značaja za dizajniranje boljeg, preciznijeg liječenja, kao i za pametnije predviđanje toka i ishoda bolesti pojedinog pacijenta', rekao je on, prenosi B92.