Jedan od mogućih problema je poremećeni prirodni proces stezanja krvnih žila i skretanja krvi iz ekstremiteta u hladnim uslovima, zbog čega možete osjećati ekstremnu hladnoću, čak i bol.
Ljekar bi vam mogao ustanoviti Raynaudov sindrom, stanje u kojem je dotok krvi do ekstremiteta izrazito smanjen u hladnim uslovima. Jaka bol, ukočenost i hladni, bijeli prsti znakovi su Raynaudovog sindroma, objašnjava Nikolas Morisej, vaskularni hirurg.
'Raynaud je patološki nivo vazalnog stezanja. Svako tijelo to radi do određene granice - tjera toplu krv iz prstiju kako bi održalo tjelesnu temperaturu. Ali, kod nekih ljudi mehanizam je pretjeran.'
Posebno su žene na udaru
Brojne su studije pokazale da su posebno žene osjetljive na hladnoću. Razlozi su različiti i složeni.
Za početak, veća je vjerovatnost da će autoimuna bolest lupus napasti žene - a hladnoća je jedan od simptoma. Problemi sa štitnom žlijezdom takođe mogu biti čest uzrok patološke hladnoće, još jedno stanje koje neproporcionalno pogađa žene.
Anemija, ili nizak nivo gvožđa u krvi, može uticati na regulaciju tjelesne temperature, kao i nedostatak vitamina B. Neki ljudi jednostavno samo imaju preosjetljive živce, objašnjava Morisej.
Velika većina žena kojima je hladnije nego njihovim muškim vršnjacima nema nikakvo skriveno zdravstveno stanje - problem može ležati u lošim navikama spavanja ili prehrane, piše Njujork Tajms. Postoji još nekoliko mehanizama koji igraju ulogu - uključujući hormone. Visok nivo ženskog hormona estrogena čini tijelo osjetljivijim na temperaturu, pa će se regulacija temperature mijenjati tokom menstrualnog ciklusa.
Muškarci takođe imaju bolji metabolizam nego žene, zahvaljujući većoj mišićnoj masi. To znači da brže sagorijevaju energiju - pa su im i tijela toplija.
Iznenađujuće, ali više masnog tkiva kod žena neće povoljno uticati na toplinu tijela. Masno tkivo štiti unutrašnje organe, zbog čega toplina teže dolazi do površine kože, stvarajući osjećaj hladnoće, čak i kada je temperatura vani normalna. Taj je efekt izraženiji kod gojaznih osoba oba pola, piše u članku lista Popjular Sains.
Uopšteno, ženama je hladnije jer su sitnije. Imaju veću površinu u odnosu na ukupan volumen svojih tijela, pa brže gube toplinu, objašnjava psihologinja Ketrin Obrajan.
No, je li to važno ili opasno? Za većinu osoba, loša regulacija topline tijela je 'bezopasna situacija', kaže Morisej. To samo govori ljudima da se toplije obuku i manje izlažu kožu hladnom zraku.
(IL/weather.com/magazin.hr)
