Istraživanje koje je sprovedeno od 7. do 17. decembra 2013. na uzorku od 600 građana pokazalo je da po korupciji koju građani prepoznaju slede carina, administracija, a na dnu liste je vojska, ali i se i ona vidi nešto više nego ranije. 

Istraživanje je pokazalo i da skoro 60 odsto građana Srbije koji su imali direktno ili indirektno iskustvo sa korupcijom sami su ponudili mito. 

Kada je riječ o korupciji u zdravstvu, koja je jedan od najvećih problema, građani smatraju da je najviše korupcije kod ljekara, potom kod radnika filijale republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, a potom slijede medicinske sestre i tehničari i zatim administrativno osoblje u bolnicama. 

Istraživanje je pokazalo i da je vlada prepoznata kao organ od koga građani dosta očekuju u procesu borbe protiv korupcije, a procenat onih koji smatraju da postoji određena efikasnost u naporima vlade da se suzbije korupcija u zemlji na istom je nivou kao i u prethopdnim ciklusima i iznosi 64 odsto. 

Takođe, određena stagnacija u radu vlade na suzbijanju korupcije može se primetiti kroz činjenicu da se smanjuje procenat onih koji napore vlade ocjenjuju kao vrlo efikasnim, a povećao broj onih koji smatraju da su oni malo efikasni, pokazalo je istraživanje koje je danas predstavljeno u beogradskom medija centru. 

Na pitanje da li Srbija ide u pravom ili pogrešnom smjeru, istraživanje je pokazalo da od promjene vlasti 2012. je porastao optimizam koji je i dalje stabilan i koji je veći u odnosu na period prije ljeta 2012. 

Takođe, građani kao najveće probleme u Srbiji prepoznaju nezaposlenost i siromaštvo, a potom slijedi korupcija. 

Ministarka zdravlja Slavica Đukić Dejanović ukazala je da problem korupcije nije nov niti je vezan samo za zdravstvo i da su kao najveći "punktovi" korupcije prepoznati u načinu zapošljavnja, dopunskom radu, listama čekanja i snabdjevanju ljekova i drugog materijala. 

Ona je rekla da je Ministarstvo zdravlja napravilo određene korake na suzbijanju korucije - prve na putu od 7.000 milja i u prilog tome navela da je uvođenjem centralne javne nabavke u snabdjevanju oko 166 proizvoda ušteđeno oko 29 miliona eura. 

Kada je riječ o zapošljavanju, kako je naglasila, važno je da se ljudi zapošljavaju putem konkursa i da se na taj način eliminiše subjektivnost direktora, ustanova, a kada je riječ o listama čekanja, važno je da one budu transparentne što će omogućiti zakon o evidenciji kojim je predviđeno uvođenje IT sistema u listi čekanja, a koji će se uskoro naći pred vladom. 

Ona je ukazala da se svi organi i Ministarstva policije i pravde, nevladin sektor moraju učiniti sve da korupcije bude manje. 

"Čini mi se da postoji nem, pasivan odnos zdravstvenih radnika kada je riječ o korupciji i to onih koji je intimno osuđuju zbog čega je važna edukacija, a treba tačno znati u kom tipu zdravstvenih ustanova je najviš e korupcije", rekla je Djukić Dejanović. 

Stalna predstavnica u UNDP u Srbiji Irena Vojačkova ukazala je da je zabrinjavajući trend što građani i dalje smatraju da su političke stranke, zdravstvo i policija visokokoruptivni sektori društva. 

"Svi uviđamo da je korupcija u zdravstvu nešto protiv čega s e moramo boriti na cetralnom nivou", rekla je Vojačkova i naglasila da će građani vidjeti uspjeh u borbi protiv korpucije samo kada ne budu morali da potplaćuju zdravstvene radnike. 

Profesor Fakulteta plitičkih nauka i član odbora Agencije za borbu proptiv korupcije Zoran Stojiljković rekao je da će se sada nešto suštinski uraditi u institucijama kada je riječ o borbi protiv korupcije ili će s e vratiti ono nepovjerenje u institucije koje je postojalo prije 2012. 

On je rekao da je dobro što su u Ministarstvu zdravlja svesni problema navodeći da listi punktova korupcije može da doda još, kako je rekao, "zavodljivu vezu farmaceutske industrije i ljekara".

 On je ukazao da će se korupcija najteže iskoreniti tamo gdje je usluga urgentna. 

Stojiljković smatra i da je istraživanje pokazalo određene paradokse, pa tako kada pitate građane ko treba da se bori protiv korupcije, oni navode vladu, sudstvo, policiju, a istovremeno je policija na minimumu povjerenja građana. 

"Građani dobro detektuju korupciju, ali istivremeno cinično kažu da se isplati i priznaju da su joj skloni. Ako pokažemo da se ona ne isplati tek možemo da očekujemo promjene", poručio je Stojiljković, piše B92.