Ljudi se razlikuju po stilu humora u svakodnevnom životu, a svaki stil ima različite posljedice kao rezultat. Rod Martin i Patricija Doris su 2003. godine odredili četiri osnovna stila humora i utvrdili kakav je tip ličnosti sklon kom stilu humora.
Humor radi povezivanja
Ovaj stil je namijenjen stvaranju osjećaja zajedništva između dvoje ili više ljudi. Takav humor je uvijek blag i dobronamjeran, a cilj mu je ublažavanje napetosti i jačanje povezanosti između prisutnih. Tema šale je obično situacija u kojoj se sagovornici nalaze ili neki aktuelni događaj sa kojim su svi prisutni upoznati, a može se ticati i međusobnog odnosa sagovornika.
Ljudi koji se služe humorom radi povezivanja važe za srdačne, dobroćudne i vedre osobe pa su poželjni u društvu. Šarmiraju, pričaju viceve, puni su iskričavih dosjetki i podižu raspoloženje. Istraživanja pokazuju da je kod njih zabilježen najniži nivo depresije i tjeskobe, da su najuspješniji u sklapanju novih prijateljstava i u podsticanju efikasnosti na poslu. I poslodavcima se, dakle, isplati da u svojim redovima imaju takve osobe jer će tako porasti produktivnost.
Ismijevanje tuđih nedostataka
Postoje ljudi koji su skloni napadnom humoru. Oni se redovno okomljuju na člana grupe, najčešće na nekoga ko je prisutan. Napadni stil humora uključuje zadirkivanje, prigovaranje, ismijevanje i isticanje tuđih nedostataka.
Ponekad je taj stil zabavan, ali samo u malim dozama i ako ne zadire u bolne tačke onoga ko mu je meta. Ali ako je povod za šalu nečiji nedostatak na koji žrtva ne može da utiče ili ako je cilj nekoga isključiti iz grupe, onda je takav humor društveno neprihvatljiv. Istraživanja pokazuju da tom stilu u većem procentu pribjegavaju natprosječno agresivne osobe i da je među napadno duhovitim ljudima veći broj muškaraca nego žena.
Smijeh za vedriji dan
Za ljubitelje ovakvog humora svojstveno je da baš ne mare kako drugi doživljavaju njihovu “duhovitost”, a ako im neko prigovori da svojim riječima nekoga vrijeđaju, oni se obično pravdaju time da se samo šale. Ipak, ni napadni humor nije uvijek nemoralan, ako je usmjeren protiv podlosti političara ili šefa koji nije dobar. Ljudi koji trpe nepodnošljivog rukovodioca često sebi olakšavaju život tako što ga potajno ismijavaju.
Smijeh na sopstveni račun
Dok se neke “šaljivdžije” okomljuju na druge da bi se sami osjetili bolje, postoje ljudi koji zbijaju šale sami sa sobom ili prihvataju da se drugi šale na njihov račun. Pobornici tog stila humora su svjesni nekog svog nedostatka i služe se humorom kako bi ublažili oštricu tuđih kritika ili podsmijeha.
Cilj takvog humora jeste pokušaj zbližavanja sa drugima i priključivanja grupi, makar u neravnopravnom položaju. Budući da u svakoj grupi ima ljubitelja ismijavanja na tuđi račun, ovakav pojedinac im dođe kao naručen. Ne izaziva im osjećaj krivice jer im se sam ponudio i ne buni se, ali rijetko biva potpuno prihvaćen i ne važi za posebno simpatičnu osobu.
Prof. Nikolas Kuiper sa Univerziteta u Zapadnom Ontariju ističe da često šaljenje na sopstveni račun ili dobrovoljno izlaganje tuđem ponižavanju ruši ionako nisko samopoštovanje i potkopava duševno blagostanje. Kod pojedinaca sa ovom vrstom stila studije su zabilježile natprosječnu stopu depresije i anksioznosti kao i teškoće pri ostvarivanju intimnosti.
Život kroz ružičaste naočare
“Život ne treba shvatati ozbiljno jer niko se iz njega nije živ izvukao”, ovo je dosjetka koja sažima smisao humora na račun života. Ovaj stil humora služi za bolje nošenje sa izazovima, distanciranje od stresa i lakše podnošenje apsurda svakodnevice. Ovakav humor može biti usmjeren na bilo koju tešku životnu situaciju koja se pronalaskom smiješnog elementa može učiniti prihvatljivijom.
Ljudi koji ovako reaguju ostavljaju utisak ležernosti i otpornosti na teške životne situacije. To su oni za koje kažemo da vide svijet kroz ružičaste naočare. Istraživanja su utvrdila da su to po pravilu optimistični i otvoreni ljudi koji nisu skloni depresiji i anksioznosti.
Iako je ovaj stil sadržajno različit od humora radi povezivanja, i on jača spone između članova grupe. Ljudi sa takvim shvatanjem života su popularni u društvu jer svojim pristupom podižu moral i rijetko su potišteni ili uzrujani. Kad im se dogodi nešto neobično ili uznemirujuće, njihova perspektiva im omogućava da ublaže stres i ubrzo ponovo stanu na noge.
Humor kod djece
Kod djece smisao za humor ukazuje na normalan umni razvoj. Djeca pokazuju prve znake smisla za humor u prvih pet nedjelja života, kada počinju da se smješkaju na golicanje i grimase rodbine. Stručnjaci su utvrdili da postoje različiti tipovi smješka za različite nadražaje – golicanje izaziva jedan tip osmjeha, a pravljenje grimasa drugi. Smijeh se javlja u petom mjesecu života, što je za roditelje, deke i bake pokazatelj djetetovog blagostanja.
