Ljekari će spašavati živote stanjem između života i smrti
Ilustracija

Hibernacija

Ljekari će spašavati živote stanjem između života i smrti

Ljekari se nadaju da bi pacijentima sa teškim povredama, koji su izgubili puno krvi, poput žrtava ranjavanja, ovo moglo da spase život

Ljekari u bolnici u Pitsburgu će prvi u istoriji imati priliku da spasu pacijente tako što će ih staviti u stanje između života i smrti. Ljekari su spremni da testiraju tehniku kojom će pacijenti biti u stanju suspendovane animacije, odnosno hibernacije, što bi im moglo dati dovoljno vremena da operišu povrede koje bi inače bile kobne, piše 24sata.hr. 

Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) odobrila je ispitivanje metode koju su razvijali naučnici sa Univerziteta u Arizoni. Postupak će, kako navode, biti primijenjen na 10 pacijenata. 

Ljekari se nadaju da bi pacijentima sa teškim povredama, koji su izgubili puno krvi, poput žrtava ranjavanja, ovo moglo da spase život. Upravo su takvi pacijenti koje će odabrati, oni sa povredama koje bi inače bile fatalne. 

Proces se sastoji od toga da se iz tijela izvuče sva krv, a umjesto nje se kroz vene ubaci hladan fiziološki rastvor Metodu će isprobati samo na ljudima kod kojih je srce prestalo da radi, a ne reaguju na pokušaje reanimacije. Proces se sastoji od toga da se iz tijela izvuče sva krv, a umjesto nje se kroz vene ubaci hladan fiziološki rastvor. Rastvor bi pumpali kroz cijelo tijelo i tako brzo snizili temperaturu sa normalnih 37 stepeni na samo 10, a tada bi pacijent bio klinički mrtav, što bi ljekarima trebalo da da oko dva sata prostora da saniraju povrede. 

Prednosti hlađenja tijela su poznate odranije. Ćelije su gladne za energijom i zahtijevaju stalan dotok kiseonika. Kada prestane da kuca srce, ćelije ubrzo počinju da odumiru, a mozak je posebno osjetljiv u ovom slučaju. Ali, sniženom temperaturom tijela, usporavaju se te reakcije i metabolizam se praktično zaustavlja, što smanjuje potrebu za kiseonikom. 

Ćelije i dalje trebaju kiseonik za proizvodnju energije, ali to mogu i kroz anaerobnu glikolizu, ali to će se odvijati tako sporo da mogu da izdrže i više sati. Ako hirurzi uspiju da u tom vremenskom prozoru saniraju povrede, opet bi pokušali da vrate krv pacijenta i podignu temperaturu te uspostave vitalne funkcije. 

Naučnici su ovu tehniku 2002. uspješno probali na svinjama.